Poduzetnički
pojmovnik
A
A vista
Talijanski izraz koji je oznaka za svakunovčanu obvezu plativu po viđenju, tj. na zahtjev (on demand).
Obveze a vista nepovoljna su obveza za dužnika jer mora u svakom momentu biti spreman za ispunjenje obveze, to jest na isplatu bez odgode.
Agenda
Ono što treba učiniti.
Taj pojam je primjenjivan na više sadržaja. U birokratskoj praksi agenda je bilježnica s datumima i satima u koju se unosi popis i orar poslova koje treba obaviti. Pod utjecajem engleskoga (gdje znači “dnevni red”) agenda se sve češće koristi kao inačica za politički program, tj. popis stavaka koje treba provesti u djelo u mandatu neke stranke ili koalicije.
Agent
Fizička ili pravna osoba, koja je samostalna i uz naplatu provizije ovlaštena izričito ili prešutno raditi za drugoga – nalogodavca (principala).
U širem smislu ovaj termin obuhvaća trgovačke zastupnike, faktore, brokere, zastupnike, zemljoposjednika i sl., a u užem smislu zastupnike i posrednike.
U kontinentalnom pravu agent je u pravilu zastupnik koji radi u ime i za račun zastupanog (nalogodavca), dok u anglosaksonskim sustavima instituti agency i agent imaju šire značenje.
Akceptni nalog
Naziv obrasca koji se koristi u platnom prometu između pravnih osoba.
Nalog organizaciji ovlaštenoj za obavljanje poslova platnog prometa za prijenos određene svote novčane tražbine s računa izdatnika akceptnog naloga u korist računa druge pravne osobe.
Akontacija
je plaćanje unaprijed.
Akontacija je novčani iznos koji pri sklapanju ugovora ili u tijeku njegova ispunjenja kupac, odnosno jedna ugovorna stranka plaća unaprijed, t.j. daje na račun svoje ugovorne obveze drugoj stranci (isporučitelju proizvoda ili usluge) da bi olakšala ispunjenje njezine obveze.
Akontacija pomaže npr. proizvođaču neke opreme financiranje početka proizvodnje, nabavu materijala i slično. Nakon ispunjenja ugovora, odnosno isporuke proizvoda iznos akontacije uračunava se u ispunjenje obveze kupca, odnosno za taj iznos umanjuje se obveza koju kupac treba platiti isporučitelju proizvoda ili usluge.
Akreditiv
Pismeni dužnikov (kupčev) nalog banci da na nalog, zahtjev vjerovnika (prodavatelja, isporučitelja proizvoda ili usluge) i uz njegovu prezentaciju dokumenata, određenih u dužnikovu nalogu izvrši plaćanje određenog iznosa. Na taj način se isporučitelj proizvoda ili usluge osigurava unaprijed da će kupac, odnosno banka na osnovi akreditiva platiti nakon izvršenog posla.
Akreditivni dokumenti
Dokumenti koje kod neopozivog dokumentarnog potvrđenog akreditiva propisuje kupac.
Tim dokumentima se kupac osigurava da će roba koju plaća akreditivom biti isporučena, atestirana, osigurana i sl. i osigurava si vlasništvo robe nakon što akreditivni iznos bude plaćen prodavatelju, isporučitelju proizvoda.
Ti dokumenti su: račun ili faktura, transportni dokumenti, međunarodna polica osiguranja prenesena na kupca, uvjerenje o porijeklu robe, atest proizvođača i sl.
Aktiva
Sredstva koja neki gospodarski subjekt posjeduje u određenom trenutku. Može biti financijska i realna.
Financijska aktiva su sva financijska sredstva koja posjeduje poduzeće ili pojedinac.
Realnu aktivu čine stvari, oprema, zgrada ili zemljište, odnosno neopipljivo pravo u posjedu poduzeća ili pojedinca koje ima vrijednost.
Akumulacija
U financijama označava gomilanje kapitala. Uobičajeno je da se umjesto pojma akumulacija upotrebljava štednja–osobna štednja, štednja poduzetnika, države i sl.
Akvizicija poduzeća
Poseban oblik poslovne kombinacije, formalno ili neformalno spajanje dviju ili više poslovnih jedinica u jednu.
U najširem smislu akvizicija poduzeća označava svako stjecanje druge tvrtke ili značajnijeg udjela u vlasničkoj glavnici druge tvrtke od strane tzv. akviziterske tvrtke bez obzira na to je li to stjecanje ostvareno kupnjom imovine ili vlasničkog udjela akvizirane tvrtke ili pak udruživanjem vlasničkih interesa. Pri tome je svejedno prestaje li akviziranoj tvrtki kontinuitet poslovanja ili ona nastavlja poslovanje pod svojom tvrtkom ali pod kontrolom akviziterske tvrtke.
Alokacija troškova
Razvrstavanje troškova je računovodstveni postupak kojim se indirektni troškovi (režijski troškovi), odnosno troškovi uslužnih odjela razvrstavaju na proizvodne pogone (odjele).
Pod terminom alokacija troškova često se misli na apsorpciju troškova koja predstavlja razvrstavanje svih (ukupnih) troškova za nositelje troškova, odnosno učinke (proizvode i/ili usluge).
Amortizacija
Označava u knjigovodstvu postupak stalnog smanjenja neke od stavaka aktive (imovine poduzeća)
Namjena amortizacije je zamjena potrošenih sredstava poduzeća novima. Ako se radi o osnovnim sredstvima ona se najčišće amortiziraju u skladu sa zakonskim propisima.
Postupno umanjivanje vrijednosti imovine poduzeća, a obračunava se godišnje prema zakonom predviđenim postupkom. Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice, način amortizacije utječe na odluku o načinu financiranja nabavke opreme.
Analiza financijskih izvještaja
Dio poslovne analize, provodi se sa svrhom upoznavanja ekonomske i financijske snage i mogućih perspektiva u položaju poduzeća.
Osnovne su podloge te analize:
a) bilanca kao prikaz imovine i obveza poduzeća na određeni dan,
b) račun dobiti i gubitka kao prikaz prihoda, rashoda i njihove razlike za određeno razdoblje,
c) izvješće o novčanom tijeku kao prikaz primitaka, izdataka i njihove razlike za određeno razdoblje,
d) izvještaj o promjenama vlasničke glavnice za određeno razdoblje,
e) bilješke uz financijska izvješća.
Korisnici tih podataka mogu biti vlasnici, kreditori, revizori, država i dr.
Analizom se utvrđuje sadašnje stanje poduzeća, iznose se realni i objektivni podaci o likvidnosti poduzeća, financijskoj stabilnosti, zaduženosti i rentabilnosti, definiraju se uzroci i simptomi financijskih problema u poduzeću.
Analiza izvedivosti
Analiza ostvarivosti za korisnu realizaciju nekog programa ili projekta, njegove investicijske rentabilnosti i profitabilnosti.
Po svom sadržaju objedinjuje sadržaj detaljnog razvojnog poslovnog plana, projektnog zadatka i investicijskog programa, odnosno financijske analize o podobnosti nekog projekta ili programa za realizaciju i njegovu isplativost.
Analiza novčanog toka
Prikazuje tokove novčanih sredstava kroz izvještajno razdoblje.
Postupak obuhvaća analizu novčanih primitaka (zadržani dobitak i nenovčani troškovi, povećanje dugoročnih dugova, vlasničke glavnice i tekućih obveza te smanjenje fiksne i nenovčane tekuće imovine) i novčanih izdataka (isplata dividendi, smanjenje dugoročnih dugova, vlasničke glavnice, tekućih obveza te povećanje fiksne i nenovčane tekuće imovine).
Analiza rizika
Sustavna analiza stupnja rizika vezanog uz ulaganje kapitala. Njom se procjenjuje distribucija vjerojatnosti za svaki faktor koji utječe na investicijski projekt i stimuliraju moguće kombinacije vrijednosti svakog faktora kako bi se odredio raspon mogućih ishoda i vjerojatnost njihova događanja.
Rizik izražava varijabilnost očekivanog budućeg povrata na investirani kapital i stoga se u njegovu utvrđivanju koriste statističke tehnike vjerojatnosti kao pomoć pri donošenju pravih odluka kojima bi se rizik predvidio i smanjio.
Analiza točke pokrića
Instrument planiranja i kontrole uspjeha kojim se utvrđuje prag dobitka, odnosno točka pokrića poslovanja.
U osnovnom modelu se linearnoj promjeni prihoda nekog proizvoda suprotstavljaju linearni troškovi i to ovisno o količini proizvodnje. Kod malih količina proizvodnje nekog proizvoda ukupni troškovi mogu premašivati njegov ukupan promet, i to zbog pojave fiksnih troškova.
Anti-trust
”Anti-trust” zakonodavstvo EU koje nastoji jamčiti pošteno i pravedno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu kao i osigurati natjecanje trgovačkih društava, a ne njihova spajanja u velike tvrtke.
Pravni propisi EU iz tog područja zabranjuju ugovore među kompanijama koji bi ograničili konkurenciju (npr. tajne ugovore između kompanija koji bi doveli do namjernog povećanja cijena određenih proizvoda) i zlouporabe tvrtki koje imaju dominantan položaj na tržištu.
Anuitet
Rata otplate kredita po amortizacijskom planu.
Iznos kojim se otplaćuje kredit ili zajam u određenom vremenskom razdoblju.
Anuitet predstavlja utvrđeni iznos koji se otplaćuje postupno prema amortizacijskom planu. U anuitet je uključen i dio duga i pripadajuće kamate, a određuje se tako da po dospijeću dug bude u potpunosti isplaćen.
Asignacija u stečaju
Voluntaristička metoda likvidacije poduzeća.
Asignacija se provodi tako što vjerovnici preuzimaju imovinu poduzeća u krizi. Njome se namiruju potraživanja vjerovnika poduzeća u likvidaciji bez prodaje njegove imovine. Provodi se mimo legalnog postupka likvidacije tako da iziskuje manje troškove likvidacije. Može je inicirati dužnik ili njegovi vjerovnici.
Autorsko djelo
Originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako navedenim Zakonom nije drukčije određeno
Propisano je člankom 5. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.
Nositelj autorskog prava je fizička osoba – autor – koja je stvorila originalnu intelektualnu tvorevinu (autorsko djelo), koja ima individualni karakter i koja je na neki način izražena. Autoru pripada autorsko pravo na njegovom djelu činom ostvarenja djela bez ispunjavanja bilo kakvih formalnosti, kao što su primjerice registracija ili depozit djela.
Autorsko pravo
Pravo koje uživaju stvaratelji (autori) književnih, znanstvenih i umjetničkih djela (autorska djela), a koje im daje isključivo pravo korištenja ili odobravanja drugima korištenja svog djela, a uključuje i sustav zaštite tih prava.
Autoru pripada autorsko pravo na njegovu autorskom djelu činom samog ostvarenja djela i, za razliku od većine drugih oblika intelektualnog vlasništva, ne podliježe nikakvom administrativnom ili registracijskom postupku. Njime se ne štiti ideja nego djelo koje je izražaj ideje ljudskog uma, bez obzira na vrstu ili kvalitetu izražaja.
Avansno plaćanje
Plaćanje koje se obavlja u unaprijed određenom roku nakon potpisivanja ugovora, prije početka rada na projektu, prije početka proizvodnje ili prije isporuke robe.
B
Banka podataka
Računalni informacijski sustavi koji pohranjuju, sređuju i obrađuju određene informacije i kao takve ih u prikladnom obliku dostavljaju naručiteljima.
Skup informacija prikladno pohranjenih i redovito procesiranih i aktualiziranih.
Bankarska doznaka
Nalog koji izdaje jedna banka drugoj za isplatu određene svote novca trećoj osobi. Ovaj nalog banka izdaje na temelju naloga svog komitenta, koji je upućuje da s osnova njegova pokrića izvrši novčanu doznaku fizičkoj ili pravnoj osobi koju je on u svom nalogu naznačio.
Na temelju primljenog i kontroliranog naloga koji je primila od komitenta, banka izrađuje nalog za doznaku na posebnoj tiskanici popunjavajući ga sadržajem koji joj je komitent priopćio te ga usmjerava na odgovarajuću banku.
Bankarska garancija
Specifičan pravni institut personalno-pravnog osiguranja potraživanja, koje osiguranje na traženje jedne osobe banka daje drugoj osobi.
Bankarska garancija je jedan od instrumenata osiguranja obveza stranaka iz ugovornog odnosa, odnosno zaštita od rizika neizvršenja ili njihova neurednog izvršenja.
Barirani ček
On je sa prednje strane precrtan dvjema paralelnim crtama. Može naplatiti samo preko banke. Isplata se vrši prijenosom sa žiro-računa trasanta na žiro-račun korisnika.
Barter posao
Oblik vezane trgovine između dva poslovna partnera ili dvije zemlje po posebnom sporazumu.
Predmeti razmjene sadržani su u dvije robne liste izvoznika i uvoznika i za svaku je predviđena najviša novčana svota do koje se može obaviti izvoz. Ugovarači nastoje da razmjena ostane na istom vrijednosnom omjeru.
Kod barter poslova svaka se pošiljka posebno plaća. Klasični barter je međusobna razmjena u istoj vrijednosti između suugovaratelja (1:1).
Sporazum o uzvratnoj kupovini postoji naplaćuje li izvoznik dio svog izvoza kupnjom proizvoda koje ima uvoznik njegove robe kao kupac. Odnos je obično 2:1.
BDP
Bruto domaći proizvod.
Bruto domaći proizvod je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Benchmarking
Pojam označava uspješnost rezultata koje postižu zemlja, poduzeće, industrijska grana itd. u usporedbi s drugom zemljom, poduzećem, industrijskom granom.
„Benchmark“’ predstavlja standard na temelju kojeg se ocjenjuje nečija izvedba i postignuti rezultati, a „benchmarking“ je također tehnika koja se primjenjuje u „Lisabonskom procesu” EU.
Bilanca društva
Jedan od pet financijskih izvještaja koje obvezno godišnje sastavljaju trgovačka društva. Bilanca pokazuje financijski položaj društva, imovinu kojom raspolaže društvo, obveze društva i vlasničku glavnicu.
Osnovno pravilo bilance je ujednačenost aktive i pasive i to tako da aktiva prikazuje imovinu po njenim vrstama i likvidnosti (unovčivosti), a pasiva prikazuje izvore, po njihovim vrstama i ročnosti, tj. pasiva odgovara na pitanje iz kojih izvora je stečena ukupna imovina društva, iz vlastitih ili tuđih izvora i koliko su trajni ti izvori.
To je trenutačni iskaz stanja (točno na određeni dan) sredstava, obveza prema izvorima sredstava poduzeća iskazanim u novčanom izrazu.
Bonitet
Kreditna sposobnost, odnosno uopće sposobnost udovoljavanja svojim obvezama.
Bonus
Dio isplata (naknada) zaposlenom koje su na određeni način izravno vezane uz vrijednost, kvantitetu ili kvalitetu objavljenog posla.
Dodatno plaćanje pojedincu ili grupi za posao koji su obavili iznad postavljenih ili vremenskih standarda ili postizanje nekih drugih određenih ciljeva.
Svako plaćanje iznad normalne standardne plaće.
Brainstorming
Oluja mozgova (ili brainstorming) je metoda stvaranja ideja koju je osmislio Alex F. Osborn i objavio 1957 u knjizi Applied Imagination, a usavršio Charles Hutchison Clark.
Potiče razvoj novih, neobičnih ideja kod skupine ljudi.
Metoda je dobila ime po uputi „using the brain to storm a problem“ (doslovno: rabiti mozak za brzo rješavanje problema).
Branding
Engleski izraz za davanje proizvodu ili usluzi svih potrebnih elemenata za identitet marke proizvoda.
Vrlo širok pojam koji pokriva ime, dizajn, simbol, pravno zaštićene elemente identiteta itd. koji se koriste radi razlikovanja proizvoda, usluge i proizvođača u odnosu na druge.
Broker
Licencirana osoba koja djeluje kao posrednik u transakcijama s imovinom između kupaca i prodavača.
Trgovci koji trguju vrijednosnim papirima na burzi, robom, devizama, hibridima i derivatnim i sl.
U izvornom značenju riječi broker ne trguje vrijednosnim papirima za svoj račun već samo za račun svojih komitenata, odnosno nastupa kao agent kupca ili prodavatelja.
Bruto domaći proizvod – BDP
Vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih unutar neke zemlje, a uključuje i vrijednost dobara i usluga proizvedenih pomoću inozemnih faktora proizvodnje u zemlji.
Ne uključuje vrijednost proizvodnje u inozemstvu koja potječe od domaćih proizvodnih faktora.
Bruto nacionalni dohodak – BND
Ukupna vrijednost svih proizvoda i usluga koje proizvedu rezidenti jedne zemlje u toku godine, uključivo i neto dohodak od faktorskih usluga koje su pružene inozemstvu.
Kod dohotka od rada problem je kako tretirati dohodak koji u zemlju šalju radnici iz inozemstva. Dok će se na primjer repatrirani dohodak građevinskih radnika koje je domaće poduzeće poslalo na rad u inozemstvo u pravilu ubrojati u nacionalni dohodak, doznake radnika emigranata koji u inozemstvu borave dulje od godine dana neće, iako i one mogu imati karakter relativno stalnog dohotka koji je raspoloživ stanovništvu zemlje u koju se te doznake upućuju.
Bruto nacionalni proizvod – BNP
Vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih pomoću domaćih faktora proizvodnje unutar nekog razdoblja. Pri tome je nevažno nalaze li se ti faktori proizvodnje u zemlji ili inozemstvu. Definiran je konvencijom u okviru standardiziranih sustava društvenih računa Ujedinjenih naroda
Realni BNP izražava vrijednost proizvodnje u stalnim cijenama iz jedne godine, pa zato izražava samo promjene u količinama proizvedenih dobara i usluga.
Razlikuje se od BDP-a po tome što uzima u obzir vrijednost finalnih dobara i usluga koje su proizveli svi državljani neke države, bez obzira na mjesto stvaranja tih dobara i usluga.
Budžet
Općenito se smatra kao spisak svih planiranih prihoda i rashoda.
Koncept budžeta je od izuzetne važnosti u mikroekonomiji, koja upotrebljava budžetsku liniju da ilustrira razmjenu između dvaju ili više ekonomskih dobara. Drugim riječima, budžet je organizacijski plan izražen monetarnim terminima.
Budžetiranje u poduzeću
Postupak u upravljačkom računovodstvu koji pomaže menadžerima (donositeljima odluka) u planiranju poslovnih aktivnosti.
Sumarni plan potencijalnih prihoda i rashoda.
Smatra se financijskim planom za novu poslovnu godinu.
Obično budžet vrijedi za jednu godinu.
Burza
Institucija namijenjena trgovanju robom čije su karakteristike opće poznate i čije su količine razmjenjive. Roba kojom se trguje stoga se ne treba nalaziti na licu mjesta. Za robu različitih karakteristika (pamuk, žito) ustanovljuju se tipovi.
Visokoorganizirano i specijalizirano mjesto (stalno tržište na jednom mjestu) gdje se prema strogo utvrđenim pravilima trguje raznim robama i uslugama.
Prisutnost robe nije potrebna, jer se prema burzovnim uzancama zna sve o kvaliteti i lotovima robe.
C
Carina
Porez na uvoz, a rjeđe i na izvoz robe.
Iznos novca koji država naplaćuje od vlasnika robe prilikom njezina prijelaza granice. Obično su ad valorem, tj. u postotku od vrijednosti robe, no mogu biti i specifične (u određenom iznosu po jedinici težine ili volumena) te kombinirane.
U administrativnom smislu carina je cjelokupna administracija koja izvršava propise iz carinskog područja.
Carinom se naziva i ured u kojem se roba carini i naplaćuje carina (carinarnica).
Cash-flow
Tijek gotovine u poslovanju poduzeća.
Ceh
Staleško obrtničko udruženje prema strukama.
Ceh je oblik strukovnog povezivanja na razini područne obrtničke komora radi usklađivanja i rješavanja stručnih i ostalih pitanja od zajedničkog interesa za članove ceha.
Centar poslovne izvrsnosti
Institucija slična tehnološkom parku, osim što može biti i na području niskih tehnologija. Ali i na tim područjima traže se vrhunski rezultati i u kvaliteti proizvoda, zapošljavanju i izvozu.
Centri kompetencije
Prema Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13, 114/13) centri kompetencije predstavljaju specijalizirane poslovne subjekte koji provode istraživačke projekte razvojnog ili proizvodnog karaktera i razvijaju kompetencije u pojedinim područjima te s kojim drugi poslovni subjekti mogu ugovoriti usluge istraživanja i razvoja u svrhu jačanja pojedinih industrijskih grana.
Usmjereni su na razvojna i primijenjena istraživanja i njihovu komercijalizaciju te potporu i jačanje intelektualnog vlasništva unutar specifičnih tematskih područja i grana kompetencije.
Certifikat
Uvjerenje – potvrda o kontroliranoj kvaliteti robe ili usluga.
Cesija
Cesija ili ustup tražbine.
Ona je prijenos otuđivog potraživanja s dosadašnjeg vjerovnika (cedenta) na novog vjerovnika (cesionara), pri čemu dužnik (cesus) i tražbina ostaju nepromijenjeni.
Cijena
Označava novčani iznos po kojem se prodaje neka roba.
Vrste cijena:
1. prodajna cijena – cijena po kojoj se proizvod prodaje na tržištu
2. cijena koštanja – označava u poduzeću ukupne troškove za proizvodnju nekog proizvoda
Cilj
Neko željeno stanje u budućnosti koje je dostupno, ali se ne može sa sigurnošću očekivati, točka koju treba dostići.
Ciljevi moraju biti razumljivi i mjerljivi („ako ih ne možete mjeriti, zaboravite ih”) te numerički i vremenski određeni.
Određivanje ciljeva je preduvjet za ostvarivanje učinkovitosti poslovanja.
MBO – Managament by Objectives – menadžerska metoda rukovođenje uz pomoć ciljeva jedna je od klasičnih menadžerskih metoda.
Cilj kvalitete
Nešto čemu se teži ili je svrha, a odnosi se na kvalitetu.
Ciljevi kvalitete u pravilu se temelje na politici kvalitete organizacije.
Ciljevi kvalitete se u pravilu određuju za relevantne funkcije i razine organizacije.
Civilno društvo
Zajednički naziv za sve vrste organizacija i udruga koje nisu povezane s vladinim sektorom nego predstavljaju strukovne udruge, interesne skupine ili dijelove društva.
Taj pojam uključuje npr. sindikate, udruge poslodavaca, lobističke grupe za zaštitu okoliša, skupine koje zastupaju interese žena, poljoprivrednika, invalida itd.
Budući da su takve organizacije stručne u određenim područjima i budući da provode i nadgledaju politike Europske unije, EU ih često i rado konzultira i traži od njih da se dodatno uključe u postupak kreiranja novih politika Unije.
Cost-benefit analiza
Analiza društvenih troškova i koristi
Posebna financijska tehnika, odnosno računski postupak posljedica ulaganja u neki poduzetnički ili infrastrukturni pothvat. S jedne strane zbrajaju se svi prihodi i koristi pothvata, a s druge strane svi troškovi i gubici pothvata. Svi prihodi i koristi, troškovi i gubici moraju biti kvantificirani i svedeni na jednako mjerljivu jedinicu, najčešće ipak novac. Ukoliko je omjer prihoda i koristi i troškova i gubitaka, odnosno koeficijent veći od jedan, dakle ukoliko prihodi i koristi nadmašuju troškove i gubitke, riječ je o financijski isplativom pothvatu.
Naravno, vrijedi i obratno.
Č
Ček
Vrijednosni papir izdan u obliku propisanom zakonom kojim njegov izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da iz njegova pokrića isplati određeni iznos novca korisniku čeka (remitentu).
Ček se izdaje samo na banku kod koje izdatnik čeka ima pokriće kojim može raspolagati.
Ček se plaća po viđenju.
Izdavanje čekova bez pokrića krivično je djelo.
Četiri slobode
Jedno od najvećih dostignuća EU sigurno je stvaranje područja bez unutarnjih granica u kojemu se (1) ljudi, (2) dobra, (3) usluge i (4) kapital mogu slobodno kretati.
Zajednički nazivnik za te četiri slobode kretanja jest “the four freedoms” ili “četiri slobode”.
Čikaška škola
Zalažu se za slobodno tržište koje vide kao najefikasnije sredstvo organizacije ekonomskih resursa uz jaki skepticizam prema državnoj intervenciji.
Izraz je skovan u 1950. i odnosi se na skupinu profesora na Ekonomskom odjelu Sveučilišta u Chicagu.
Činidba
Svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik na temelju obveznog odnosa dužan izvršiti vjerovniku. Naziva se još predmetom obveze ili prestacijom. Činidba je objekt obveznopravnih odnosa.
D
Damping
Osvajanje novih tržišta prodajom robe po nerealno niskim cijenama.
Prodaja u inozemstvu proizvoda po cijeni nižoj od važeće u zemlji proizvođača, odnosno prodaja po cijeni ispod troškova proizvodnje (dampinške cijene često ne pokrivaju ni varijabilne troškove proizvodnje).
Deflacija
Označava pad opće razine cijena.
Pad cijena praćen je i padom zaposlenosti i bruto društvenog proizvoda.
Deindustrijalizacija
Proces opadanja udjela prerađivačkog sektora u gospodarstvu neke zemlje.
Depoziti
Polog novca u banku ili štedionicu.
Novčana sredstva vlasnika koje banka prikuplja na svojim računima i iz kojih financira svoje aktivnosti.
Depoziti u bankama dijele se na:
1. depozite po viđenju – mogu se podići po želji
2. ročne depozite – oročene na određeni rok
Deprecijacija
Obezvređivanje novca.
Obično se misli na deprecijaciju valute – pad vrijednosti jedne valute izražen preko tečaja u drugoj valuti.
Devalvacija
Smanjenje vrijednosti neke valute u odnosu prema nekoj čvrstoj valuti ili vrijednosti zlata.
Jednokratno smanjenje vrijednosti domaće valute u odnosu na stranu valutu u sustavu fiksnog tečaja. (Povećanje vrijednosti domaće valute naziva se revalvacija).
Službena promjena pariteta neke nacionalne valute utvrđivanjem njezine niže vrijednosti u odnosu na neku stabilnu valutu ili u odnosu na neko drugo mjerilo.
Devize
Sredstvo međunarodnih plaćanja.
Potraživanja od druge zemlje koja glase na stranu valutu, stečena po bilo kojoj osnovi i bez obzira na način raspolaganja. Mogu biti u formi prenosivih tražbina kod inozemnih banaka i financijskih organizacija, prenosivih inozemnih vrijednosnih papira koji glase na stranu valutu (mjenice, čekovi, obveznice i sl.), obračunskih jedinica, specijalnih prava vučenja (SPV), inozemnog gotova novca, a odskora i u obliku elektroničkih izvješća o međunarodnim dugovanjima i potraživanjima.
Efektivne strane novčanice na blagajni ili u trezoru nisu devize nego strana valuta. One postaju devize kada se pošalju u inozemstvo i odobre deviznim računu.
Devizni računi
Tekući računi koje kod banaka vode fizičke i pravne osobe u stranoj valuti.
Dionica
Vrijednosni papir koji predstavlja potvrdu o idealnom dijelu vlasništva dioničkog društva.
Razlikujemo redovne dionice i povlaštene dionice. Povlaštenim dionicama ostvaruju se određena prava u pitanjima raspodjele dobiti ili upravljanja dioničkim društvom.
Dionice glase na ime ili donositelja.
Dioničar
Vlasnik dionice.
Osoba koja si osigurava udio u dobiti dioničkog društva, a u slučaju likvidacije, u likvidacijskoj masi društva nakon što su podmireni interesi vjerovnika.
Dioničko društvo (d.d.)
Trgovačko društvo kapitala u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice.
Dioničko društvo može osnovati i samo jedna osoba. Dioničko društvo je pravna osoba koja pravnu osobnost stječe upisom u sudski registar. Društvo odgovara za svoje obveze svom svojom imovinom. Dioničari ne odgovaraju za obveze društva. Temeljni akt dioničkog društva je statut (ako društvo osniva više osnivača) ili izjava o osnivanju (ako društvo osniva jedan osnivač) . Njime se uređuje unutarnji ustroj društva.
Dionik
Dionik (eng. stakeholder) je svatko tko pridonosi uspjehu te ima koristi od nekog poduzeća uključujući dioničare, zaposlene, te one na koje rad poduzeća utječe, kao što su dobavljači, potrošači, lokalne zajednice, lokalno gospodarstvo, turisti i posjetitelji, potencijalni investitori, različiti lobiji i grupe za pritisak, mediji i sl.
Direktna prodaja
Marketing i prodaja izravno potrošačima, izvan dućana, najčešće dolaskom u kuću kupcu.
Diskont
Popust na cijenu.
Gotovinski popust je sniženje cijene odobreno nekome tko robu plaća odmah, gotovinom ili gotovinskim ekvivalentom.
Diverzifikacija
Proširenje asortimana proizvodnje ili prodaje neke robe.
U investicijama označava investiranje sredstava u vrijednosne papire brojnih različitih kompanija i drugih pravnih osoba. Diverzifikacijom ulaganja smanjuje se rizik ukupnog portfelja vrijednosnih papira jer svako ulaganje ima svoju frekvenciju vjerojatnosti ostvarivanja pojedinih rezultata.
Dividenda
Dio dobiti poduzeća koji se isplaćuje dioničarima.
Visinu dividende određuje skupština dioničkog društva. Obično se visina dividende određuje u postotku od vrijednosti dionice. Dividende su uplate od strane korporacija svojim dioničarima.
Djelatnost obrta
Obrtnik kod otvaranja obrta može registrirati jednu ili više djelatnosti, sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.
Slobodni obrti mogu obavljati sve gospodarske djelatnosti koje nisu zakonom zabranjene, dok su povlašteni i vezani obrti oni predviđeni Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica.
Djelotvornost
Pokazuje jesmo li cilj ostvarili ili ne i u kojem iznosu, ali se ne pazi na troškove koji su kod toga ostvareni.
U proizvodnji se to može prikazati primjerom- proizveli smo proizvod u roku i kvaliteti, ali nismo pazili na troškove proizvodnje (kod efikasnosti se rezultat koji je ostvaren dijeli s troškovima -ukupnim naporima- koji su za to bili potrebni).
Dnevnica
Novčani iznos djelatniku za službeno putovanje.
Doznaka
Prvenstveno komercijalni pojam kojim se označava plaćanje prijenosom novčanog potraživanja na određeni račun vjerovnika u banci ili financijskoj instituciji.
Zbog pravnih okolnosti (zabrana plaćanja tzv. gotovim novcem preko određene svote između pravnih osoba u unutrašnjem prometu i načelna zabrana plaćanja tzv. gotovim novcem u deviznim propisima i ograničenja u prijenosu tog novca preko državnih granica) i zbog životnih okolnosti (ne praktičnost) plaćanja između pravnih osoba prvenstveno se obavljaju tako što dužnik da nalog banci ili financijskoj instituciji kod koje ima račun, a prijenos sredstava (novčanog potraživanja ) sa svoga računa na račun vjerovnika, neposredno (ako i vjerovnik i dužnik imaju račun kod iste banke, odnosno institucije) ili preko jedne ili više banaka. Ovakav postupak kolokvijalno se označuje riječju doznaka (novčane obveze i plaćanje).
Društvo kapitala
Utemeljuje jedna ili više fizičkih i/ili pravnih osoba na način da povezujući se ili udružujući uloge formiraju kapital.
Društvo kapitala ima svoj definirani temeljni kapital. U društvu kapitala nema osobne odgovornosti članova društva tj. dioničara, već za obveze društva odgovaraju do visine svojih temeljnih uloga.
Društvo osoba
U društvu osoba članovi su prvenstveno vezani svojom osobnošću i radom, a prema trećima odgovaraju solidarno cjelokupnom imovinom.
To su: javno trgovačko društvo, komanditno društvo i gospodarsko interesno udruženje.
Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)
Trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed ugovorenom temeljnom kapitalu.
Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Nijedan osnivač ne može pri osnivanju preuzeti više temeljnih uloga, ali ih kasnije može steći. Poslovni udjeli ne mogu se izraziti u vrijednosnim papirima. Društvo s ograničenom odgovornošću najčešći je oblik trgovačkog društva u Hrvatskoj.
Državne potpore
Oblik pomoći koje daje država ili neko drugo javno tijelo pod njezinom kontrolom određenom poduzetniku ili sektoru na diskrecijskoj osnovi, s mogućim učinkom na narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine između Republike Hrvatske i država članica Europske unije.
Državne potpore su regulirane:
•Zakonom o državnim potporama
•Uredbom o državnim potporama
Due diligence
Ispitivanje svih relevantnih činilaca za novu emisiju vrijednosnih papira koje u poduzeću emitentu vrši institucija koja odgovara za točnost podataka navedenih u prospektu kojim se emisija i emitent predstavljaju potencijalnim kupcima.
Ispituju se pravni status, uspješnost poslovanja, bilance, tržišni položaj i perspektiva, te druge odlike emitenata.
E
E-business
Electronic business (elektroničko poslovanje) ili internetski biznis se može definirati kao primjena informacija i komunikacijskih tehnologija (ICT) za podršku svim djelatnostima u poslovanju.
Efekt leptira
Osjetljiva reakcija na najmanju promjenu.
Efekt leptira (engl. butterfly effect) u matematičkim modelima koristi se za opis promjene vremena pokazalo se kako minimalno odstupanje kod naizgled beznačajnih parametara može preokrenuti rezultat u njegovu suprotnost. Takvo ponašanje postalo je poznato kao efekt leptira: modelski proračuni pokazuju kako udarac krilima leptira može prouzročiti olujno nevrijeme na drugom kontinentu. U poduzetničkoj praksi ovakvi su efekti poznati već duže vrijeme. Uobičajeno načelo kaže kako mali uzrok ima male posljedice, a veliki velike. U stvarnosti su međutim prisutne najrazličitije kombinacije uzroka i posljedica, među kojima ne postoje predvidivi odnosi. Tako mali uzrok može dovesti do malih i/ili velikih posljedica, kao i veliki. Problem je u nepredvidivosti odnosa između uzroka i posljedica. Izgradnja strategijskog radara te prikupljanje tihih signala olakšava prepoznavanje nadolazećih promjena još u njihovu ranom stadiju te omogućuje pravodobno prilagođavanje poduzeća budućim izazovima, odnosno izbjegavanje velikih posljedica.
Efikasnost
Ostvarivanje nekog ekonomskog cilja sa minimumom troškova, napora ili gubitaka.
Kod efikasnosti se rezultat koji je ostvaren dijeli s troškovima (ukupnim naporima) koji su za to bili potrebni.
Ekonomičnost
Nastojanje da se utroškom određene količine vrijednosti stvori što veća vrijednost.
Mjeri se pokazateljem koji izražava odnos ukupnog prihoda i ukupnih troškova.
Ekonomija
Znanost koja proučava ekonomske djelatnosti uopće ili zasebna gospodarska područja, poduzeća i slično.
Izučava načine na koje ljudi i cijelo društvo nastoje zadovoljiti svoje materijalne potrebe i želje budući da sredstva koja im stoje na raspolaganju ne dopuštaju da se ona zadovoljavaju u potpunosti.
Embargo
Vrsta trgovinskog ograničenja, tj. oblik trgovačke kvote kojim se zabranjuje u cijelosti ili djelomično razmjena određene robe s određenom zemljom.
U novije doba embargo se rijetko koristi, i to samo u izuzetnim prilikama, a funkciju embarga vrše dozvole i kontingenti kao finiji instrumenti.
Uvoznim embargom uvodi se zabrana ulaska u zemlju određenom proizvodu, a s ciljem uravnoteženja bilance plaćanja s inozemstvom i/ili s ciljem zaštite domaće proizvodnje. Najčešće se uvozni embargo primjenjuje na luksuzne proizvode ili na određene poljoprivredne proizvode.
Izvoznim embargom se u vrijeme rata zabranjuje izvoz u neprijateljske i njima savezničke zemlje.
Emitent
Emitent (njem. Emittent) je izdavatelj, trgovačko društvo ili druga ovlaštena osoba na izdavanju vrijednosnih papira (čeka, dionice i sl.) i drugih legitimacijskih papira (npr. kreditne kartice), koji kad ih izda preuzima obveze iz papira, ovisno o njegovoj namjeni, vrsti i posebnim sporazumima.
Energetika
Tehnika primjene i eksploatacije raznih oblika energije.
Jedna od triju generičkih tehnika koje su u funkciji triju drugih tehnika: proizvodne, prijenosne i pohranske tehnike.
Generički dio tehnike u funkciji proizvodnje, prijenosa i pohrane energije za što su potrebni tehnički sustavi.
Postupci proizvodnje, prijenosa i pohrane te potrebni tehnički sustavi moraju biti energijski djelotvorni, pouzdani, podobni za upotrebu i održavanje, prihvatljivi s motrišta zaštite okoliša i prirode te gospodarski opravdani.
Treba naglasiti da su za tako definiranu energetiku potrebna brojna temeljna znanja iz invarijantnih znanosti: matematike, fizike i kemije te iz njih izvedenih temeljnih tehničkih znanosti poput termodinamike, mehanike fluida i mehanike.
Ergonomija
Znanstvena disciplina (znanost o radu) kojoj je zadatak da istražuje ljudski organizam i ponašanje, te pruža podatke o prilagođenošću predmeta s kojima čovjek dolazi u kontakt.
To nije neovisna znanost nego se koristi podacima svih disciplina koje se bave čovjekom (medicinom, psihologijom, matematikom, optikom, akustikom, itd.).
Proučava anatomske, fiziološke i druge parametre ljudskog tijela.
ERP
Sustav za upravljanje poslovanjem uz podršku računala.
ERP (Enterprise resource planning) je sustav koji se koristi da upravlja i koordinira svim resursima, informacijama i funkcijama u poslovanju. Povezuje unutarnje i vanjske menadžerske informacije u cijeloj organizaciji obuhvaćajući financije i računovodstvo, prodaju i servis, upravljanje odnosima s kupcima, itd. ERP automatizira te djelatnosti kroz integrirajuću softversku aplikaciju. Zadatak tog softvera je da olakša tijek informacija između svih poslovnih funkcija unutar granica organizacije i upravlja vezama s vanjskim dionicima.
ESOP plan
Plan ili program stvoren da bi radnici stekli osjećaj sudjelovanja u upravljanju i razvoju svog poduzeća.
ESOP plan (Employee Stock Ownership Plan) priznaju i povlašćuju porezne vlasti i politika, posebice u SAD. Ovaj plan, odnosno povjerba koja upravlja i vodi sve poslove, ulaže prvenstveno u obične ili konvertibilne povlaštene dionice poduzeća, koje sponzorira plan. Radnici obično postaju stvarni vlasnici nakon 5-7 godina službe. Poslodavac unutar ovog plana obično podiže zajam kojim omogućuje kupnju svojih dionica radnicima, a koji se otplaćuje iz budućih prihoda od dividendi i doprinosa poslodavca ESOP-u.
Etika
Označava skup moralnih vrijednosti, načela i prosudba koje vrijede u društvu.
Poslovna etika odnosi se na ponašanje u poslovnim odnosima.
Europska ljestvica uspjeha u inoviranju
European Innovation Scoreboard
Sadrži niz standardiziranih pokazatelja inovacijskih aktivnosti.
Europska komisija donijela je prvi takav dokument 2001. godine.
Europski paradoks
Neočekivani fenomen uočen u Europi sredinom 90-tih godina prošlog stoljeća, nazvan Europskim paradoksom (European Commission, 1995). Uočeno je, na temelju iskustva najrazvijenijih zemalja, da ne postoji automatizam između ulaganja u znanost i gospodarskog razvoja.
Do tada se razvoj gospodarstva znanja poistovjećivao s ulaganjem u istraživanje i razvoj. Pogrešno se smatralo da će ta ulaganja automatski stvoriti gospodarski razvoj.
F
Faktoring
Otkup potraživanja (uz određeni diskont) od tvrtke koja ne može naplatiti svoja potraživanja. Tada tvrtka koja se bavi faktoringom preuzima na sebe naplatu potraživanja. Temelj je ugovor o faktoringu i čini ga globalna cesija budućih potraživanja dobavljača.
U pravilu se otkupljuju kratkoročna potraživanja s rokom dospijeća do 180 dana. Faktoring posao sklapa se potpisivanjem ugovora o faktoringu, kojim prodavatelj fakture prodaje svoja potraživanja od dužnika, proizišla iz isporuke robe i/ili izvršenja usluga, na tvrtku koja se bavi faktoringom.
Prednosti faktoringa:
- poboljšanje likvidnosti – brzim dolaskom do novca znatno možete poboljšati likvidnost svog poduzeća
- uravnoteženje odnosa između kratkoročnih potraživanja i kratkoročnih obveza
- povećanje kreditne sposobnosti i boniteta
- smanjenje rizika
- povećanje rentabilnosti poslovanja
- mogućnost ekspanzije poslovanja, povećanje prodaje i veća konkurentnost.
Fiducija
Predstavlja jedan od instrumenata osiguranja naplate putem kojih banka u slučaju neredovite otplate kredita može zaplijeniti imovinu klijenta kako bi naplatila svoja potraživanja.
Fiducijarnim prijenosom prava vlasništva, pravo vlasništva na imovini klijenta prenosi se na banku i traje do konačne otplate kredita.
Fiksni troškovi
Fiksni troškovi (engl. fixed costs) su troškovi čija ukupna visina u određenom razdoblju ostaje nepromijenjena, neovisno o promjenama stupnja aktivnosti poduzetnika.
U odnosu na jedinicu proizvoda ti su troškovi manji pri većoj količini proizvodnje, a veći pri manjoj količini proizvodnje (stupnju aktivnosti). Oni postoje čak i onda kada se uopće ne obavlja djelatnost. Takvi su troškovi npr. kamate na zajmove, najamnina poslovnog prostora, amortizacija i sl.
Troškovi suprotnih obilježja su varijabilni troškovi. Zbroj fiksnih i varijabilnih troškova čini ukupne troškove.
Financije
Dio ekonomskih znanosti koje se bave upravljanjem novčanih resursa.
1. ekonomska disciplina koja proučava tržišta novca i kapitala, institucije i sudionike, politike nabave, financijskih sredstava i njihovu distribuciju, povremenu vrijednost novca, teoriju kamata i cijene kapitala;
2. zajednički imenitelj za sve poslove povezane s novcem, od pojedinca preko poduzeća i nacionalne privrede do svjetske privrede. U ekonomskoj teoriji financije su razgranata disciplina: javne, privatne, društvene, poslovne, fiskalne, monetarne itd.
Financijska funkcija
Označava poslovnu funkciju u poduzeću koja osigurava pribavljanje i plasman financijskih sredstava, te upravlja financijskim tijekovima u poduzeću.
Financijski leasing
Po svom karakteru najsličniji je obročnoj otplati ili otplati na rate i namijenjen je onima koji po isteku leasinga žele steći vlasništvo nad objektom leasinga.
Kod financijskog leasinga predmet najma prelazi u potpuno vlasništvo korisnika sa zadnjom otplaćenom ratom leasinga. Za cijelo vrijeme najma vodi se u poslovnim knjigama korisnika kao investicija i iskazuje se u sklopu njegove bilance zaduženosti kao obveza. Vrijednost predmeta leasinga obračunava se u bruto iznosu s PDV-om koji se plaća ili u jednakim obrocima tijekom najma ili kao jednokratni iznos po njegovu završetku.
Flat tax
Porez na dohodak koji ima samo jednu poreznu stopu bez obzira na veličinu dohotka, pri čemu je moguće odrediti dio dohotka koji se ne oporezuje.
Osnovna značajka ovog poreznog oblika je u eliminaciji izuzeća i oslobođenja čime ovaj porezni oblik postaje jednostavan i vrlo razumljiv poreznim obveznicima.
Fluktuacija
Kolebanje i mijenjanje gospodarskih pojava, odnosa i procesa, odnosno gospodarske aktivnosti društva i njegovih članova.
Razlikuje se fluktuacija nekog određenoga gospodarskog fenomena (cijena, radne snage, ponude, potražnje, zaposlenosti itd.) Od fluktuacije ukupne društvene gospodarske aktivnosti. Mnoge sezonske fluktuacije posve su normalan i neizbježan pratitelj gospodarske aktivnosti društva (dozrijevanje poljoprivrednih proizvoda, sezonska potražnja turističkih usluga).
Franšiza
Predstavlja ugovorni odnos u kojem jedna strana uz naknadu ustupa drugoj da u poslovanju koristi njezino ime, proizvode i usluge, i daje mu potrebne usluge u vezi s tim korištenjem.
To je pravni i komercijalni odnos između imatelja robnog žiga, uslužnog žiga, trgovačke marke ili reklamnog simbola i pojedinca ili grupe koji traže pravo korištenja te identifikacije u poslovanju.
Primjeri franšiza su bezbrojni. Prodavači prodaju franšize trgovcima, dajući im pravo prodaje njihovih proizvoda u određenim područjima. U skorim godinama najveći rast franšiznih usluga zabilježen je u uslužnom sektoru. Franšize su kreirane kako bi ponudile usluge od računovodstva, do printanja i kopiranja, direktnog mailinga, čišćenja kuća, prodaje računala i usluga, itd.
Funkcije u poduzeću
Skup istovrsnih, srodnih ili sličnih, ali i međusobno povezanih poslova kojima je se na najsvrsishodniji način realizira neki posebni zadatak poduzeća.
Funkcionalna organizacijska struktura
Vrsta organizacijske strukture poduzeća u kojem se organizacijske jedinice oblikuju prema odgovarajućim poslovnim funkcijama u poduzeću.
G
Gazele (u poduzetništvu)
Opisni naziv za tvrtke koje su u nekoliko godina značajno i brzo rasle i napredovale.
Odlikuje ih sposobnost brzog reagiranja i prilagodbe tržišnim uvjetima. Osnovna karakteristika im je rast (ukupnih prihoda, broja zaposlenih, novih tržišta i sl.). Tvorac imena gazele u poduzetništvu je profesor David Birch s bostonskog MIT-a.
Gazelin skok (u poduzetništvu)
Drastični skok u poslovanju koji omogućuje zapošljavanje (u godini dana) minimalno 10 zaposlenika kod malih poduzeća, odnosno 25 % zaposlenika kod srednjih i velikih poduzeća.
Glavna knjiga
Sustavna knjigovodstvena evidencija u koju se unose iste poslovne promjene koje su zabilježene i u dnevniku.
Promjene su razvrstane po određenim segmentima koji se grupiraju
S aspekta bilance na:
• imovinu
•glavnicu
•obveze (dugove)
S aspekta računa dobiti i gubitka na:
•rashode
• prihode
•rezultat poslovanja
Kod financijskog softvera za računovodstvo Glavna knjiga je sintetička evidencija svih poslovnih događaja. Ona je mjesto integracije i automatskog prijenosa podataka iz svih ostalih modula. Softver mora osigurati da se jedan podatak unosi samo jednom na jednom mjestu. Kasnije se svi ti podaci slijevaju u glavnu knjigu u obliku naloga za knjiženje – temeljnica. Glavna knjiga je sveobuhvatna, jer se na njenim kontima evidentiraju svi poslovni događaji poduzeća.
Globalizacija (ekonomska)
Predstavlja proces integracije, pretvorbe i stapanja nacionalnih gospodarstava i tržišta u jedinstveno svjetsko tržište.
Posljedice ekonomske globalizacije su postupno ukidanje ograničenja protoka roba, usluga, ljudi, kapitala i ideja među različitim državama i dijelovima svijeta, ali i slabljenje i/ili gubitak nacionalne autonomije i gotovo neograničen rast moći i utjecaja korporacija.
Proces je donekle neovisan o volji samih sudionika.
Uz ekonomsku globalizaciju vezani su i pojmovi političke i kulturne globalizacije.
Goodwill
Nevidljiva vrijednost organizacije koja se procjenjuje na temelju njezinog ugleda i poslovanja na tržištu.
Gospodarsko interesno udruženje (GIU)
GIU je pravna osoba koju osnivaju dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba radi olakšavanja ili promicanja obavljanja gospodarskih djelatnosti koje su predmet njihova poslovanja, a s ciljem poboljšanja ili povećanja njihove učinkovitosti.
Udruženje se može osnovati bez kapitala, a prava članova ne mogu se izraziti vrijednosnim papirima. Članovi društva mogu biti osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a u udruženje se mogu udružiti i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima. GIU je prikladan pravni oblik za osnivanje klastera.
Gospodarstvo
Znanost koja izučava načine organiziranog ljudskog djelovanja u području proizvodnje, razmjene i potrošnje dobara s ciljem zadovoljenja ljudskih potreba i poboljšavanja kvalitete života.
Gospodarstvo se dijeli na osnovne djelatnosti:
A. primarne: poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo i šumarstvo.
B: sekundarne: industrija, građevinarstvo, rudarstvo, energetika, brodogradnja i proizvodno obrtništvo.
C. tercijarne: trgovina, promet, ugostiteljstvo, bankarstvo i turizam.
D: kvartarne, neproizvodne, školstvo, zdravstvo, policija, uprava
Nacionalno gospodarstvo najvažnije je područje ljudske aktivnosti, jer o njemu izravno ovisi organizacija života svakog društva.
Gospodarstvo znanja
Gospodarstvo koje se direktno temelji na proizvodnji, distribuciji i korištenju znanja i informacija.
Gotovinski ček
Vrsta čeka kod kojeg njegov izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da iz njegova pokrića isplati određeni iznos novca korisniku čeka (remitentu).
Naplaćuje se gotovim novcem.
Gotovinsko plaćanje
Plaćanje robe ili usluga u gotovom novcu.
Grace Period
Period počeka, tj. mirovanja otplate glavnice kredita.
To je razdoblje počeka od početka korištenja kredita do prijenosa kredita u otplatu. Za vrijeme grace perioda otplata kredita miruje, obično se plaćaju samo kamate. On u konačnici poskupljuje kredit, jer ukupni iznos zaduženja uvećava za iznos plaćenih kamata u tom razdoblju.
Uobičajeno razdoblje grace perioda kod otplate poduzetničkih kredita je od pola do dvije godine.
Ne treba ga miješati s terminom “moratorij”, jer on označava prekid vraćanja kredita na određeno vrijeme, kako bi se dužniku pružio predah za rješavanje poteškoća s otplatom.
Greenfield ulaganja
Izraz kojim se označava izravno ulaganje, u pravilu stranog kapitala.
To može biti ulaganje u osnivanje vlastitog poduzeća (npr. novog trgovačkog društva), ulaganje u osnivanje zajedničkog poduzeća (npr. osnivanje mješovitog društva) ili osnivanje odnosno otvaranje podružnice (filijale).
Za takav je oblik ulaganja karakteristično da ulagatelj stječe kontrolu i aktivno obavlja kontrolu, te upravlja poduzećem u koje je uložio.
Gubitak
Predstavlja negativni poslovni rezultat poduzeća ostvaren u određenom razdoblju poslovne godine.
Nastaje kada su rashodi poduzeća veći od prihoda.
H
Hedging
Poslovna strategija umanjivanja rizika na jednom tržištu ili jednoj poslovnoj operaciji nastupom na drugom tržištu ili poduzimanjem neke druge operacije.
Od engl. to hedge [ hǫdʒ] „osigurati“, u ovom smislu "osigurati se od gubitka".
Hijerarhija
Odnos nadređenosti i podređenosti u organizaciji, tj. odnos rukovoditelja i izvršitelja.
Naziva se i „lanac zapovijedanja“. Hijerarhijskim sustavom zadaci se prenose na sve razine organizacije.
Hiperinflacija
Hiperinflacija je ekstremno visoka inflacija pri kojoj cijene rastu 1000% ili više na godinu, što dovodi do katastrofalnih poremećaja u gospodarstvu.
U uvjetima hiperinflacije svatko se želi riješiti domaćeg novca i zamijeniti ga za stranu valutu ili pak za neka dobra. Hiperinflacija je samo posljedica gospodarskog i političkog rasula u nekoj zemlji. Progresivno se razvija i završava potpunom katastrofom novčanog sustava.
Primjer hiperinflacije je bivša Jugoslavija osamdesetih i devedesetih godina.
Hipoteka
Jedan od instrumenata osiguranja naplate putem kojih banka u slučaju neredovite otplate kredita može zaplijeniti imovinu klijenta kako bi naplatila svoja potraživanja.
Kod založnog prava, odnosno hipoteke, klijent zadržava vlasništvo nad imovinom, ali se ta imovina banci daje u zalog i traje do konačne otplate kredita.
Hipotekarni kredit
Dugoročni kredit što ga banke ili neke druge financijske ustanove odobravaju na osnovi pokrića u nekretninama zajmoprimca.
I
ICT
Pojam ICT predstavlja najprodorniju generičku tehnologiju današnjice, a uključuje prijenos, obradu, pohranu i uporabu svih vrsta informacija.
Temelj je ekonomije i društva 21. stoljeća, te je generator promjena u svim sferama društva. Primjenjuje se u u svim granama gospodarstva, svim područjima znanosti te je podloga za uspješno djelovanje poduzetništva.
Skraćenica dolazi od engl. Information and Communications Technology.
In- kind
Nenovčani doprinos koji ima vrijednost određenog novčanog doprinosa.
Pojam koji se često koristi u raznim projektima (posebno za EU natječaje) i označava nenovčane donacije kao što su oprema, materijal za rad, korištenje uredskog prostora, razne vrste roba, poslovne usluge, vrijeme osoblja i slično. Vrlo često označava vlastiti rad kao doprinos partnera u projektu. Time se katkada može zamijeniti financijski doprinos.
Industrija
Predstavlja gospodarsku djelatnost koja proizvode primarnih djelatnosti prerađuje u poluproizvode ili gotove proizvode.
To je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga. Ipak, taj pojam obično podrazumijeva i nekakvu podjelu rada, za razliku od obrta, gdje se ista osoba može brinuti za cijeli proces: proizvodnju, prodaju i upravljanje.
Prema tome, industrija obično uključuje velik broj ljudi.
Industrijski dizajn
Vanjski izgled (pojavnost) nekog proizvoda ili predmeta proizvedenog industrijskim putem.
Industrijskim dizajnom (kao jednim od oblika intelektualnog vlasništva) štite se prostorna ili plošna obilježja roizvoda (industrijski ili zanatski proizvedenog predmeta), vidljiva pri njegovoj normalnoj (namjenskoj) uporabi. Prostorna obilježja su oblik i obris proizvoda, a plošna obilježja su šare, crte, boje, tekstura te kombinacije navedenih obilježja.
Industrijski dizajn kao pravo industrijskog vlasništva se u većini zemalja stječe registracijom na temelju rezultata provedenog postupka ispitivanja prijave koje obavlja za to ovlašteno tijelo, a u Republici Hrvatskoj je to Državni zavod za intelektualno vlasništvo (www.dziv.hr)
Zaštićeni dizajn predstavlja intelektualno vlasništvočiju uporabu vlasnik može odobriti drugim osobama na određeno vrijeme davanjem licence ili ga može u potpunosti prenijeti na drugu osobu.
Zaštita industrijskog dizajna predstavlja učinkovito tržišno sredstvo kojim proizvođač može zaštititi vlastita ulaganja u razvoj i proizvodnju.
Inflacija
Predstavlja prekomjerno povećanje novčane mase u optjecaju, što vodi smanjenju vrijednosti novca i općem rastu cijena.
Ovisno o tome je li inflacija izazvana povećanjem količine novca u prometu ili povećanjem brzine optjecaja novca kao i smanjenja količine robe u prometu, razlikuje se apsolutna i relativna inflacija.
Vrste inflacija:
Umjerena inflacija – umjereni rast cijena
Galopirajuća inflacija – dvocifrena ili trocifrena inflacija, u rasponu od 20, 100 ili 200% na godinu dana. Argentina, Brazil i druge latinoameričke zemlje imale su 1970-tih i 1980-tih stopu inflacije 50-700% na godinu dana. Jugoslavija je 1985. imala inflaciju 70%.
Hiperinflacija – ogromna inflacija, preko 20-30% na mjesečnoj razini, a u ekstremnim slučajevima i preko milijun posto godišnje.
Informacijski sustav
Sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje, i isporučuje potrebne informacije na način da su dostupne svim članovima neke organizacije koji se njima žele koristiti te imaju odgovarajuću autorizaciju.
Informacijski sustav (IS) je dio poslovnog sustava koji daje podatkovnu sliku procesa iz realnog sustava. To vrši modelom podataka, modelom procesa i modelom izvršitelja.
Model podataka – definira podatke koji se koriste u poslovnom sustavu.
Model procesa – definira procese iz poslovnog sustava te opisuje funkcije po kojima se ti procesi mijenjaju.
Model izvršitelja – definira sve koji su uključeni u izvršavanje procesa poslovnog sustava.
U novije doba IS ne daje samo podatkovnu presliku realnog sustava već i temeljem tehnika koje se koriste u grani umjetne inteligencije nastoje iz podataka izlučiti informacije koje poslovodstvo koristi za donošenje odluka, odnosno moderni IS služi za potporu odlučivanju. Informacijski sustav u poduzeću je vezan uz radnu dokumentaciju kojom se prenose informacije kroz poduzeće
Informatizacija
Informatizacija (engl. informatization) je proces kojim se olakšava protok, spremanje i pristup informacijama.
Informatizacija bitno utječe na uspješnost upravljanja, omogućujući donosiocima odluka dobar pregled podataka potrebnih za donošenje odluka.
Informatizacija se provodi na nekoliko načina, od kojih je najčešće spominjan proces kompjutorizacije, odnosno opremanja uređajima koji mogu brzo i uspješno zamijeniti radnu snagu pri baratanju informacijama. Uz taj proces, izuzetno važni oblici informatizacije su organizacija i edukacija.
Nezaobilazni dio informatizacije je i unapređenje komunikacijskih tehnika koje omogućavaju da obavijesti trenutno budu dostupne svim zainteresiranim stranama bez obzira na fizičku udaljenost.
Informatizacija (barem teoretski) omogućava da se radna snaga prebaci s repetitivnih poslova na kreativne, a poslove razvrstavanja, pretraživanja i obrade podataka preuzima stroj.
Informatizacija je usko vezana uz pojam ICT
Infrastruktura
Ekonomski, na infrastrukturu se može gledati kao elemente ekonomije koja dopušta proizvodnju dobara i usluga koje same nisu dio proizvodnog procesa, kao npr. ceste koje omogućuju prijevoz sirovina kao i gotovih proizvoda.
Infrastruktura također označuje tehničke strukture i sustavi koji podržavaju društvo i institucije društva – npr. ceste, vodovod, kanalizacija, elektroopskrba, itd. Mogu biti u vlasništvu i održavane od lokalnih i središnjih vlasti, ali i od privatnih tvrtki ili u sklopu javno-privatnog partnerstva. Može se odnositi i na informatičku tehnologiju, neformalne i formalne kanale komunikacije, političke i socijalne mreže ili sustav vjerovanja članova pojedine grupe.
Vrste infrastrukture:
•informatička infrastruktura
•energetska infrastruktura
•komunalnu infrastrukturu (električna energija, voda, telefon, nogostupi, nerazvrstane ceste…)
• prometna infrastruktura
•poduzetnička infrastruktura
• znanstvena infrastruktura
Inkubacija (u poduzetništvu)
Dinamičan proces rasta i razvoja poduzetnika, organiziran i stručno vođen unutar posebne potporne institucije – tzv. poduzetničkog inkubatora.
Poduzetnička inkubacija je posebno važna za stvaranje novih poduzeća zbog stručne i infrastrukturne podrške kroz njihovu najosjetljiviju fazu – u ranim fazama razvoja.
Cilj inkubacije je dovođenje poduzetnika do faze stabilnog poslovanja i daljnjeg rasta i razvoja izvan inkubatora.
Od latinskog incubare – ležati na nečemu.
Inovacija
Proizvod (ili usluga) koji predstavlja novost, odnosno uvedenu promjenu koja se unosi u postojeće stanje s korisnim rezultatom.
Uključuje primjenu nove i poboljšane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koji donose nove koristi ili kvalitetu u primjeni. Inovacija je rezultat kreativnog procesa.
Posebna vrsta inovacija su tehnološke inovacije, od kategorije korisnog prijedloga , preko tehničkih unapređenja do izuma, koji svom vlasniku mogu osigurati bitnu konkurentsku prednost, tj. monopol. U razvijenim gospodarstvima, inovacijama i inovatorima posvećuje se posebna pažnja, a inventivnost visoko kotira na ljestvici sustava vrijednosti.
Inovacijska razina
Proizvod (ili usluga) koji predstavlja novost, odnosno uvedenu promjenu koja
se unosi u postojeće stanje s korisnim rezultatom
Primjena nove i poboljšane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koja donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni. Rezultat je kreativnog, inovativnog procesa.
Inovacijski proces
Složeni kreativni proces koji ima kao rezultat inovaciju.
Taj proces uključuje sve faze od inovativne ideje, istraživanja, razvoja, izrade i ispitivanja prototipa do konačno oblikovanog inovativnog proizvoda- inovacije.
Inovacijski sustav
Skup međusobno povezanih ili sudjelujućih elemenata koji potiču, razvijaju inovacije i dovode ih do tržišta.
Organizirani sustav koji povezuje, organizira i usmjerava sve naše resurse, kreativne, intelektualne, organizacijske i institucijske u cilju razvoja inovativnih proizvoda konkurentnih na svjetskom tržištu.
Mreža institucija i poduzeća javnog i privatnog sektora zajedno s inovativnim pojedincima, timovima i organizacijama obuhvaća:
• podsustave za poticanje inovacija na različitim organizacijskim razinama i područjima
•institucionalnu podršku- kroz razne institucije i upravu
• financijsku podršku- potpore, krediti i sl.
•obrazovanje, mentorstvo, vođenje procesa
•medijsku podršku
Inovacijski sustav na razini Hrvatske naziva se Hrvatski inovacijski sustav – HIS.
Inovativna organizacija
Organizacija koja sustavno uvodi inovacije u svoj način rada i u svoje proizvode.
Organizacija kojoj je stvaranje inovacija i uvođenje inovativnih promjena strateško opredjeljenje.
Inovativnost
Odnosi se na primjenu novih ideja i ona je dostupna i omogućena svima, može se i naučiti te sistematski primjenjivati.
Europska komisija kroz čitav niz programa i mjera želi istaknuti važnost inovacija i definira inovativnost na području europskih zemalja kao ključni element napretka. Još od 2001. godine definirani su elementi koji se mjere kao osnovni pokazatelji inovativnosti po pojedinim zemljama članicama EU kao i generalni ekonomski pokazatelji za pojedinu zemlju koji kao jednu od stavki imaju i stupanj inovativnosti.
Insolventnost
Stanje kada se ukupne obveze poduzeća veće od ukupnih potraživanja.
Izraz insolventnost označava i situaciju u kojoj dugovi poduzeća premašuju vrijednost njegove imovine, tj. kada neto-imovina poduzeća postane negativna – tzv. pravna ili bilančna insolventnost.
Može se pojaviti kao privremena insolventnost u kojoj poduzeće ima određene zastoje u plaćanjima dospjelih obveza ili pak kao trajna insolventnost u kojoj je poduzeće potpuno obustavilo plaćanja i nalazi se pred stečajem.
Instrumenti kohezijske politike
Kohezijska politika kroz svoje mjere financiranja služi za prevladavanje socijalnih i gospodarskih razlika na području Unije, integraciju nerazvijenih tržišta i gospodarstava u redovite tokove razvijenih europskih država te podizanje kapaciteta manje razvijenih članica za ravnopravno sudjelovanje na europskom tržištu
Osim ujednačavanja regionalne razvijenosti unutar Unije, rezultat ove politike jest stvaranje globalno konkurentnog europskog gospodarstva.
Očekuje se da će Hrvatska ove fondove koristiti u drugoj polovici 2013. godine, s time da se novi prioriteti i ciljevi očekuju u sljedećem financijskom periodu 2014. – 2020. godine.
Instrumenti kohezijske politike generički je termin za
•Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)
•Europski socijalni fond (ESF)
•Kohezijski fond
Osnovna je svrha financijske perspektive postavljanje sedmogodišnjih političkih prioriteta i nadziranje ukupnog porasta rashoda. To se postiže određivanjem maksimalnih razina:
• za ukupne rashode i
• za svaku pojedinu proračunsku glavu ( heading)
Prebacivanje sredstava iz jedne proračunske glave u drugu nije dozvoljeno.
Ukupna financijska alokacija za instrumente je 308 milijardi eura.
Ciljevi instrumenata su:
•konvergencija
•regionalna konkurentnost i zapošljavanje te
• teritorijalna suradnja.
Cilj konvergencije jest potaknuti gospodarski razvoj i zaposlenost najslabije razvijenih država članica EU i njihovih regija kroz različita ulaganja u svim sektorima. Ostvarivanje konvergencije financira se sredstvima Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Najzastupljeniji je cilj sa oko 80% sredstava koja su na raspolaganju iz ovih fondova.
Regionalna konkurentnost i zapošljavanje postiže se nizom ekonomskih i socijalnih promjena, poticanjem inovacija, poduzetništva, ulaganjem u zaštitu okoliša i razvoj tržišta rada u regijama koje nisu obuhvaćene ostvarenjem cilja konvergencije, dok europska međunarodna suradnja označava jačanje suradnje na prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj razini kroz brojne lokalne i regionalne incijative.
Inovativna organizacija
Organizacija koja sustavno uvodi inovacije u svoj način rada i u svoje proizvode.
Organizacija kojoj je stvaranje inovacija i uvođenje inovativnih promjena strateško opredjeljenje.
Integracija
Spajanje poduzeća ( ili organizacijskih jedinica).
Intelektualno vlasništvo
Obuhvaća autorsko i srodna prava te prava industrijskog vlasništva.
Proizvodi ljudskog uma predstavljaju nematerijalna dobra, čija je vrijednost u umnožavanju, upotrebi i prikazivanju drugim ljudima, pa ih nije moguće zaštititi sakrivanjem, zatvaranjem ili drugim mjerama fizičke zaštite. Kako bi se
zaštitila ova vrsta dobara, te na taj način potakla ljudska kreativnost koja doprinosi općem društvenom razvitku, razvijen je odgovarajući sustav pravne zaštite intelektualnog vlasništva. Neovlaštena uporaba ili umnožavanje predmeta intelektualnog vlasništva predstavlja povredu prava, a pravo vlasnika na raspolaganje, uporabu i stjecanje koristi, štiti se sredstvima i institucijama pravnog sustava.
Ovisno o području djelatnosti, rezultate intelektualnog stvaralaštva moguće je zaštititi odgovarajućim oblicima intelektualnog vlasništva:
Industrijsko vlasništvo :
•patenti
•žigovi (zaštitni znakovi)
•industrijski dizajn
•oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti
•topografija poluvodičkih proizvoda
Autorsko pravo i srodna prava:
•autorsko pravo
•književna djela (pisana, govorna, računalni programi)
•glazbena djela, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska i sl.
•srodna prava
•izvedbe umjetnika izvođača, fonogrami, emitiranja radija i TV
Interna stopa retabilnosti
Najviša kamatna stopa (cijena sredstava) koju investicijski projekt može podnijeti, a da uspije pokriti sve realnim (ekonomskim) tijekom utvrđene izdatke i ne zapadne u gubitak.
Investicije
Ulaganja materijalnih vrijednosti, novca i znanja ( know-how, licenca, patent) u sadašnjosti radi ostvarivanja pozitivnih učinaka u budućnosti.
Investicije označuju ulaganje novčanih sredstava u novu imovinu poduzeća. Investicije se dijele na neto i bruto investicije. U najširem smislu riječi, investicija je akumulacija u sadašnjosti s nadom dobitka u budućnosti. Investicijom se može označiti bilo kakvo ulaganje, primarno novčanih sredstava, radi stjecanja određenih ekonomskih koristi, odnosno profita. Pri tome se može ulagati u financijske oblike imovine i s njima izjednačene investicije ili pak u realne oblike imovine koji omogućavaju ostvarivanje ekonomskih koristi odnosno profita kroz određene produktivne poslovne aktivnosti.
Inventura
Popis svih sredstava (imovine) i obveze prema izvorima sredstava radi usklađivanja stvarnog stanja s knjigovodstvenim stanjem.
J
Jamac
To je osoba koja zajedno s korisnikom kredita solidarno jamči banci za redovitu otplatu te daje suglasnost da u slučaju neredovite otplate kredita, banka može od njih naplatiti svoja potraživanja.
Razlika između sudužnika i jamca je u tome što sudužnik pored toga jamstva pojačava kreditnu sposobnost korisnika kredita pa je on u kreditu potreban samo onda kada korisnik kredita nije u potpunosti kreditno sposoban, na primjer kada nema dovoljno visoka osobna primanja za traženi iznos kredita.
Jamstvena agencija
Institucija u vlasništvu države, županije ili grada osnovana (može biti osnovana kao trgovačko društvo) sa zadatkom da svojim ulogom u banci daje jamstvo poduzetnicima za dobivanje kredita.
Jamstvena agencija omogućava poduzetnicima stjecanje prava na ostvarenje kredita po povoljnijim uvjetima od standardnih uvjeta na bankarskom tržištu davanjem jamstava za njihove projekte. Na taj način predstavlja unapređenja oblika financiranja razvoja malog i srednjeg poduzetništva.
Jamstvo
Ugovor kojim se treća osoba, jamac obvezuje vjerovniku da će ispuniti obvezu dužnika ako to dužnik ne učini.
Jamčeva obveza je akcesorna, što znači da jamčeva obveza postoji ako postoji valjana obveza glavnog dužnika. Daljnja karakteristika jamstva (garancija) je supsidijarnost, što znači da vjerovnik može tražiti ispunjenje obveze ( solutio) od jamca tek onda kad se nije uspio namiriti od glavnog dužnika.
Javni bilježnik
Javni bilježnik (lat. Notare – imati na umu) nositelj je javnih ovlasti dodijeljene zakonom u okviru funkcije javnog bilježništva.
Javno bilježništvo
Posebna javna služba koju kao isključivo zanimanje obavljaju javni bilježnici kao samostalni i neovisni nositelji te službe i osobe javnog povjerenja.
Služba se sastoji u službenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima i o izjavama kojima se utemeljuju prava (javnobilježnički akti; normativno-certifikacijska funkcija); u sastavljanju zapisnika o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni (javnobilježnički zapisnici) i potvrda o činjenicama koje su posvjedočili (javnobilježničke potvrde), (protokolarno-certifikacijska funkcija); u službenom ovjeravanju privatnih isprava (legalizacijska funkcija); u primanju na čuvanje isprava, novca i predmeta od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima (javnobilježnički polog; depozitna funkcija); u pravnom savjetovanju stranaka (konzilijarno- monitorna funkcija) te u obavljanju, po nalogu sudova ili drugih tijela, određenih postupaka i drugih poslova predviđenih zakonom ( komesarijalna funkcija).
Suvremeno bilježništvo u Hrvatskoj uvedeno je Zakonom o javnom bilježništvu od 29. srpnja 1993. Prema tom zakonu, javno bilježnička služba sastoji se u "službenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava, u službenom ovjeravanju privatnih isprava, u primanju na čuvanje isprava, zatim novca i predmeta od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima te u obavljanju, po nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupaka određenih zakonom" i obavljanje drugih poslova predviđenih ovim zakonom.
Razlikuju se tri vrste javnobilježničkih isprava, sa snagom javnih isprava (kao da su iz izdala državna tijela, imaju jaču dokaznu snagu od privatnih isprava jer se smatra se da potječe od onoga tko je na njoj označen kao izdavatelj i da je istinito ono što se u njoj potvrđuje ili određuje dok se ne dokaže protivno), a to su:
•javnobilježnički akti – koje sastavljaju sami javni bilježnici
•javnobilježnički zapisnici
•javnobilježničke potvrde – potvrde o činjenicama kojima su bilježnici posvjedočili.
Javno trgovačko društvo ( j.t.d.)
Trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno i solidarno cijelom svojom imovinom.
Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova raspolagati svojim udjelom u društvu.
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o)
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću je inačica klasičnog društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), glavni cilj uvođenja j.d.o.o.-a je olakšanje ulaska u poduzetničke pothvate uz znatno manje troškove osnivanja društva
Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/12) odredbama čl.387.st.2. i čl.390a. uređeno je njegovo osnivanje. J.d.o.o. mogu osnovati najviše tri osobe i samo jedna osoba može bit član uprave. Najniži iznos temeljnog kapitala je 10,00 kn, mora u cijelosti biti plaćenu u novcu dok najniži nominalni iznos poslovnog udjela može iznositi 1,00 kn. J.d.o.o. mora imati zakonske rezerve u koje se mora unijeti 1/4 iznosa dobiti društva iskazanu u godišnjim financijskim izvješćima umanjen za iznos gubitka iz prethodne godine, a rezerve se smiju upotrijebiti samu u tri slučaja predviđena zakonom. Kada iznos temeljnog kapitala dosegne iznos od 20.000,00 kn, takvo društvo prestaje biti jednostavno i na njega se primjenjuju pravila koja vrijede za klasični d.o.o., s tim da društvo može zadržati tvrtku jednostavnog društva s ograničenoj odgovornošću.
JIT
Just in time – točno na vrijeme je proizvodna metoda kreirana s ciljem da se na minimum svede skladištenje materijala, dijelova i poluproizvoda koji ulaze u proizvodni proces
JIT osiguranje proizvodnje potrebnim elementima u određenim količinama i u pravo vrijeme. To je strategija smanjenja troškova u proizvodnji tako da se na minimum svede vrijeme skladištenja dijelova, repromaterijala odnosno sirovina ili samo izbjegavanje skladištenja, te njihovo stavljanje u najkraćem roku u proizvodni proces. Time se dobije skraćenje vremena izrade pojedinih dijelova proizvodnje, sinkroniziranje procesa rada, faza proizvodnog procesa, balansiranje kapaciteta. Metoda je također nazvana i Toyota Production System, to nije samo tehnika, već isto tako i menadžerska filozofija.
Joint venture
Zajednički poslovni pothvat fizičkih ili pravnih osoba.
Zajednički pothvat, ugovor kojim dvije ili više osoba udružuju svoju imovinu i/ili rad radi ostvarenja unaprijed određenog poslovnog pothvata i koje se razdružuju nakon njegova ispunjenja, s tim da suugovaratelji proporcionalno svom udjelu ili dogovoru dijele dobitak i snose gubitak.
Joint venture je sličan partnershipu, ali se od njega razlikuje po tome što se odnosi na unaprijed određenu poslovnu operaciju čije je ostvarenje vezano na određeno vrijeme (makar i na više godina), dok partnership predstavlja zajedničko vođenje poslova u svim segmentima njihove djelatnosti i u pravilu je trajan poslovni odnos.
K
Kamata
Cijena uporabe tuđih novčanih sredstava ili naknada za korištenje tuđih resursa, najčešće financijskih.
Visina ove naknade određuje se prema visini glavnice i trajanju njezina korištenja.
Kamate predstavljaju iznos novca kojeg je dužnik po kreditu obvezan platiti u nekom vremenu – obično u godini dana.
Visina je kamatne stope različita i ovisi o trajanju osiguranja naplate te o sigurnosti potraživanja. Kroz trajanje otplate kredita kamatna stopa se može mijenjati pod utjecajem ponude i potražnje na tržištu kapitala.
Kamatna stopa
Stoti je dio izražene cijene za posuđeni kapital.
Visina je kamatne stope različita i ovisi o trajanju osiguranja naplate te o sigurnosti potraživanja. U vremenu kamatna stopa se mijenja pod utjecajem ponude i potražnje na tržištu kapitala te je stoga i barometar konjunkturnih kretanja. Temelj je opće kamatne stope diskontna stopa centralne banke.
Kanban
Oblik kontrole zaliha razvijen u japanskoj kompaniji Toyota, a čini temelj JIT sustava.
Kapacitet
Sposobnost sredstava za rad za proizvodnju određenih učinaka.
Sposobnost sredstava za rad (npr. strojeva) da u određenom vremenskom razdoblju i uz određene uvjete proizvede stanovitu količinu proizvoda zahtijevane kvalitete.
Kapital
Kapital je vrijednost koja se ulaže u neku ekonomsku djelatnost s osnovnom svrhom da se uveća, dakle da donese neku dobit.
Razlikujemo:
•fizički kapital (strojevi, oprema, zgrade i druga kapitalna oprema)
•novčani kapital (različiti oblici novca i/ili surogata novca)
•ljudski kapital (svojstva ljudi neke društvene zajednice)
•intelektualni kapital (mentalne sposobnosti, znanja, vještine i kompetencije stečene učenjem)
•emocionalni kapital (emocionalna inteligencija i karakter djelatnika)
• socijalni kapital (sposobnost povezivanja u društvene mreže i zajednice)
•zdravstveni kapital (resurs radne sposobnosti i potencijal na kome počiva bilo kakav učinak)
•moralni ili etički kapital (resurs vrednovanja ideje pravde i poštenja te ponašanja prema njemu)
Razlikujemo vlastiti i tuđi kapital. Novčani kapital posuđuju banke, poduzeća i pojedinci. Na posuđeni kapital plaća se kamata.
Klaster
Predstavlja koncentraciju međusobno povezanih tvrtki, specijaliziranih dobavljača i pružatelja usluga, tvrtki iz srodnih djelatnosti, institucija (fakulteta, agencija, trgovačkih udruženja) koje na području uže djelatnosti međusobno surađuju.
Koncept povezivanja poduzetnika unutar jednog industrijskog sektora, uz čvrstu suradnju sa znanstvenim i državnim ustanovama, najčešće na regionalnoj ili nacionalnoj razini, radi boljeg plasmana određene vrste proizvoda. Povezivanje obuhvaća sve segmente – od proizvodnje do marketinga i distribucije.
Mogu nastati tako da poticaj za njihovo osnivanje dolazi od poslovnog sektora (po principu bottom-up) ili da poticaj dolazi od države (po principu top- down).
Očekuje se da umrežavanje poduzeća u klastere pridonosi jačanju produktivnosti, inovativnosti i konkurentnosti povezanih poduzeća, ali i jačanju konkurentnosti lokalnog, regionalnog i nacionalnog gospodarstva.
Od engl. cluster – grozd
Klasterizacija
Proces nastajanja klastera.
Klizna skala
Ugovorna je klauzula kojom se izvođači radova, prodavatelji investicijske opreme i drugi slični obveznici štite od rizika porasta cijena sirovina, materijala, radne snage i sličnih činilaca, a time i od zlatnih gubitaka ako bi cijene za svoje radove ili isporuke ugovorili u fiksnom iznosu.
Klizna skala je zapravo klauzula revizije cijene koja se zbog nestabilnosti cijena na tržištu unosi u ugovore. Matematički oblik klizne skale sastoji se od određene matematičke formule u koju se uvrštavaju elementi strukture cijene.
Ključ u ruke
Posebna odredba kod ugovora o građenju ali i drugih ugovora kojom se izvođač radova samostalno obvezuje obaviti skupno sve radove potrebne za izgradnju i uporabu određenog objekta.
Ugovorena cijena u tom slučaju obuhvaća i vrijednost svih nepredviđenih radova tzv. viškova radova. Prema našem pravu ako na jednoj strani sudjeluje više izvođača, kod ugovora o građenju s klauzulom ključ u ruke prema naručitelju svi izvođači odgovaraju solidarno. Odredba ključ u ruke uključuje doduše u cijenu nepredviđene i više radnje, ali ne uključuje mogućnost povišenja cijene zbog nastupanja promijenjenih okolnosti (klauzula rebus sic stantibus) kao i plaćanje naknadnih radova, tj. onih koje naručitelj naknadno naruči.
Knjiga blagajne
Knjiga blagajne (blagajnički dnevnik ili blagajničko izvješće) je računovodstveni dokument u kome se evidentiraju sve uplate i isplate gotova novca.
Knjigovodstvene isprave
Predstavljaju svu dokumentaciju kojom se dokazuju poslovni događaji.
Knjigovodstvo
Vrlo pojednostavljeno – to je evidencija poslovnih događaja.
Dokumentirana i strogo formalizirana evidencija zasnovana na sustavnom i kronološkom bilježenju podataka o poslovnim događajima koji se odnose na stanja i izmjene stanja imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda i poslovnih rezultata.
Svrha knjigovodstva i njegov konačni proizvod jesu financijski izvještaji o prošlim poslovnim događajima i promjenama koji mogu biti podloga za ocjenu uspješnosti poslovanja u prošlom razdoblju, ali i, možda, još važnije podloga za donošenje poslovnih odluka u budućnosti.
Know-how
Obuhvaća znanje i iskustvo, pismeno utvrđeno u tehničkoj dokumentaciji, ali i znanje koje je davatelj know-how tehničkom obukom usmeno prenio osoblju stjecatelja.
Know-how čine tri osnovna elementa:
Tajnost (engl. secret) označava know-how koji nije općepoznat i lako dostupan.
Bitnost (engl. substantial) označava know-how koji sadrži podatke neophodne i korisne za proizvodnju proizvoda koji su predmet ugovora o licenciji know-howa.
Prepoznatljivost (engl. identified) označava know-how koji je dovoljno razumljivo opisan kako bi se potvrdilo da ispunjava kriterije “tajnosti“ i “bitnosti“, odnosno da nije riječ o bezrazložnom ograničenju njegova korištenja.
Koeficijent obrtaja
Jedan od pokazatelja efikasnosti kojom poduzeće koristi svoja sredstva, pokazuje koliko se puta u određenom razdoblju obrnu pojedine vrste sredstava u poduzeću.
Može se računati za ukupna poslovna sredstva ili za obrtna sredstva.
Veći koeficijent obrtaja znači brže obrtanje sredstava u poduzeću (moguće je isti obujam poslovanja financirati manjim iznosom obrtnih sredstava) te u pravilu utječe na povećanje efikasnosti poduzeća.
Komanditno društvo ( k.d.)
Trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva neograničeno i solidarno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo (komanditor).
Kompenzacija
Kompenzacija ili prijeboj predstavlja dogovor strana da svoje međusobne tražbine prebiju, odnosno kompenziraju. Još se naziva i ugovornim prijebojem ili ugovornom kompenzacijom.
Predstavlja izravnavanje međusobnih potraživanja. U ekonomiji se javlja kao robna kompenzacija, kompenzacija potraživanja, kompenzacija cijena, kompenzacija za uvoz. Robne kompenzacije označavaju nabavke robe za robu. Naime, za nabavljenu se robu umjesto plaćanja isporučuje neka druga roba. To je najrestriktivniji i najprimitivniji oblik razmjene.
Koncern
Najviši oblik monopolskog udruživanja poduzeća.
Udruženje pravno samostalnih poduzeća koja su financijski podložna određenom zajedničkom vodstvu po kojem dobivaju i ime. Nastaje kupovanjem akcija raznih poduzeća, organiziranjem posebnih društava za sudjelovanja i financiranje, sporazumima o zajednici interesa. Ako se vladajuće i jedno ili više ovisnih društava objedine jedinstvenim vođenjem od strane vladajućega društva ona čine koncern, a pojedinačna društva su društva koncerna. Nerijetko koncerni obuhvaćaju poduzeća najrazličitijih grana industrije, banke, transportne organizacije te govorimo o vertikalnim koncernima. Uz vertikalne javljaju se, iako rjeđe, horizontalni koncerni kao udruženja poduzeća istog proizvodnog stupnja, izrađivanja, prerađivanja, te potrošnje. Općenito u koncernu se osobito jasno uočava srašćivanje industrijskog i bankarskog kapitala.
Koncesija
Akti kojim država odnosno njezin nadležni organ daje određenoj fizičkoj ili pravnoj osobi ovlaštenje za izvršenje određene gospodarske aktivnosti koja pripada u isključivu kompetenciju države.
Konkurencija
Natjecanje proizvođača na tržištu.
Konkurencija je napor dviju ili više strana koje djeluju neovisno da ugovore posao s trećom stranom nudeći joj najpovoljnije uvjete. Također konkurencija je jedno od osnovnih načela tržišne ekonomije. Ona podrazumijeva da je svaka poslovna djelatnost predmet konkurentskog pritiska drugih. Na taj način gospodarski subjekti potiču se da se međusobno natječu za potrošače svojih proizvoda i usluga, što rezultira nizom koristi kao što su niže cijene, veća kvaliteta, širi izbor, itd. Jedan od osnovnih načela djelovanja unutrašnjeg tržišta Europske unije i ono je regulirano na europskoj razini.
Konkurentnost
Konkurentnost se definira kao produktivnost kojom država ili poduzeće koristi svoje ljudske resurse, kapital i prirodne resurse.
(Michael E. Porter)
Konkurentnost zemlje (države) – mjera sposobnosti zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva. (definicija OECD-a)
Konkurentnost poduzeća – mjera sposobnosti poduzeća da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje uspješnog poslovanja i vrijednosti poduzeća.
Konkurentnost proizvoda – mjera sposobnosti proizvoda / usluge da bude na tržištu bar u jednoj karakteristici bolji od drugog proizvoda (vrlo pojednostavljeno).
Konsignacija
Kao pravni odnos pojavljuje se u međunarodnoj trgovini (rjeđe u unutrašnjoj, no tada bez carinskog nadzora), ali ne kao samostalno, nego je vezana uz ugovor o zastupanju ili komisioni ugovor.
Konsignacija je posao u kojem vlasnik ( konsignant) šalje određenu količinu robe svom zastupniku ili konsignatoru na konsignacijsko skladište s kojeg je konsignator prodaje za račun konsignanta. Odnosi vezani uz konsignaciju uređeni su obično u komisionom ili zastupničkom ugovoru, no stranke tih ugovora mogu problematiku konsignacije regulirati posebnim ugovorom (ugovor o konsignaciji). Konsignant ostaje vlasnik robe dok se ona nalazi na konsignacijskom skladištu i ima pravo zahtijevati da mu se roba vrati, a konsignator je obvezan vratiti robu ako je do određenog roka ne proda. Ako je posrijedi strana roba, konsignacija je dio vanjskotrgovačke djelatnosti koja spada pod poslove zastupanja i dijeli pravni režim zastupanja.
Kontni plan
Sistematizirani popis naziva i šifri konta koji nam omogućuje lako i jednostavno snalaženje u poslovnim knjigama.
Svakom kontu pridružuje se određena šifra:
Primjer:
120 –Potraživanje od kupaca
220 –Obveze prema dobavljačima
660 –Zalihe robe
760–Prihodi od prodaje robe
Brojevi se pridružuju prema određenom načelu.
Konto
Označava šifru poslovnog događaja ili pojedinih oblika imovine, obveza i kapitala.
Konto dolazi od talijanske riječi conto = račun. U knjigovodstvu označuje tabelarni prikaz na kojem se iskazuje stanje i promjene na osnovnim ekonomskim kategorijama. Konto je pojedinačna lokacija (račun) za zapisivanje transakcija koje su iste vrste. Označuje instrument sistematizacije pojedinih oblika imovine, izvora imovine, prihoda, rashoda, rezultata poslovanja. Služi za evidentiranje poslovnih događaja. Konto ima lijevu ili dugovnu i desnu ili potražnu stranu
Pravila evidentiranja na kontima definira „sustav dvojnog knjigovodstva“ s temeljnim pravilom duguje = potražuje.
Konvertibilnost
Zamjenjivost jedne vrste deviza i valuta u neku drugu vrstu, ako su međusobno konvertibilne.
Nekada se pod konvertibilnošću (lat. convertere, pretvarati, mijenjati jednu stvar za drugu); razumijevala mogućnost zamjene papirnog novca za plemeniti metal, odnosno za novac od plemenitog metala, ali je tijekom vremena taj pojam proširen na međusobnu zamjenu valuta uopće. Sve do uvođenja deviznog ograničenja između dva svjetska rata, sve su svjetske valute bile manje ili više konvertibilne. Neposredno nakon II. svjetskog rata konvertibilne su bile samo valute SAD, Kanade i Švicarske. Valute zapadnoeuropskih zemalja sadašnjih članica EZ-a postale su konvertibilne 1959. godine, dok su danas konvertibilne valute gotovo svih tržišnih privreda u svijetu. Značajne za praksu su: eksterna, opća i ograničena ili djelomično devizna konvertibilnost. Eksternu konvertibilnost karakterizira pravo deviznog inozemca na pretvorbu vlastitih potraživanja u određenoj zemlji u platežna sredstva drugih zemalja za tekuća plaćanja. Opća konvertibilnost daje pravo konverzije i transfera vlastitog potraživanja i deviznom inozemcu i tuzemcu za sva tekuća plaćanja, uključivo i putnički promet bez ograničenja. Ograničena ili djelomična konvertibilnost pretpostavlja slobodno prometanje nacionalne valute u međunarodnom platnom prometu za plaćanje iz tekućih transakcija do određene svote. Konverziju deviza obavljaju banke, a konverziju valuta mjenjačnice.
L
Laissez – faire
Deviza ekonomskog liberalizma, a znači: "Pustite neka svatko čini što želi i neka sve ide svojim tijekom"
Ova doktrina temelji se na zahtjevu eliminacije državne intervencije u gospodarske i tržišne tokove prepuštajući sve slobodnom djelovanju ekonomskih zakonitosti i neograničenoj tržišnoj konkurenciji. Najproduktivnija je djelatnost pojedinca, smatraju pristalice ove doktrine, ako mu se omogući da slobodno ostvaruje svoje interese u konkurenciji s drugima. Laissez– faire je glavna gospodarska doktrina mladog rastućeg kapitalizma 18. i 19. stoljeća, a smisao joj je neograničena sloboda konkurencije, nemiješanje države u ekonomska pitanja. Naime, "tržišnu utakmicu" poduzetnici toga doba doživljavaju kao oštru, ali pravednu te od države traže da ih pusti na miru, tj. da se što manje ili nikako ne upliće u gospodarstvo i arbitrira u "tržišnoj utakmici". U građanskoj ekonomskoj teoriji ova doktrina smatrana je dugo vremena najpouzdanijim temeljem gospodarske politike. J. M. Keynes i njegova teorija prekretnica su u napuštanju doktrine laissez faire i uspostavljanju neophodnog ograničavanja privatne inicijative i kapitala te kontrole tržišta.
Leasing
Poseban oblik financiranja koji se zasniva na ideji da je objekt leasinga bolje koristiti nego kupiti. Leasing omogućuje korisniku da neku opremu ili nekretninu dobije na korištenje za vrijeme koliko mu je potrebna, umjesto da ju kupi.
Razlikuju se dva osnovna tipa leasinga – financijski i operativni. Razlikuju su po stjecanju vlasništva nad predmetom leasinga, uvjetima odobravanja i načinu obračuna troškova najma te poreznom tretmanu.
Licenca
Predstavlja određeno odobrenje, dopuštenje ili pravo na osnovi kojega se koristi određena tehnologija, robni ili uslužni žig, te umijeće i iskustvo kojima davalac licencije raspolaže.
Licenca je pravo na korištenje određene tehnike, a ugovor o licenci je ugovor o ustupanju, odnosno korištenju takve tehnike, dakle tehničkog znanja, izuma ili zaštićenog prava (patent ili zaštićeni uzorak).
Kupac licence može zasnivati daljnji razvoj svog poslovanja na tehničkim, tehnološkim, organizacijskim, menadžerskim i inim iskustvima, znanjima i vještinama tržišno etabliranih poslova prodavatelja licence. Na taj način kupac licence smanjuje moguće rizike.
Ugovori o licenci mogu biti unilateralni (jednostrani), bilateralni (dvostrani) ili multilateralni (višestrani) kada se radi o međusobnoj tehničkoj suradnji, razmjeni licencija, zajedničkom istraživačko-razvojnom radu itd.
Licitacija
Predstavlja oblik kupoprodaje uz javno nadmetanje.
Likvidacija poduzeća
Postupak u kojem poduzeće prestaje postojati.
Provodi ga redovni sud na zahtjev osnivača ili vlasnika poduzeća, nadležnog organa ili suda. U pravu i ekonomici označava prestajanje postojanja nekog gospodarskog subjekta, u računovodstvu obračunavanje računa, a u prenesenom značenju obračunavanje s neprijateljem, uništenje nečega (primjerice ratne tehnike), smaknuće. U gospodarstvu likvidacija znači prestajanje djelatnosti nekog poduzeća.
Likvidna sredstva
Imovinu kojom se može slobodno raspolagati u određenom roku.
Likvidnost
Označava odnos izmjenu raspoloživih sredstava i pristiglih obveza.
Likvidnost poduzeća nerijetko se definira kao njegova sposobnost da pravovremeno podmiruje svoje obveze. Likvidnost je uvjetovana nizom elemenata: protokom obrtnih sredstava kroz poslovni ciklus, rokom dospijeća obveza, usklađenošću dugova i vlastitih izvora financiranja i dr.
Da bi se održala likvidnost poduzeća neophodno je strogo planiranje financijskih tijekova, prije svega tijekova novčanih i neto-obrtnih sredstava.,
Lock – out
Privremeno zatvaranje jednog ili (dogovorom vlasnika) više poduzeća čime se onemogućava rad radnika, s ciljem da se radnici prisile da odustanu od štrajka.
Logička matrica
Logička matrica je način na koji se predstavlja sadržaj projektnih aktivnosti.
Na sustavan način odražava vertikalnu logiku projekta: od općih ciljeva kojima bi projekt trebao pridonijeti i konkretnog cilja projekta, do očekivanih rezultata i aktivnosti kojima se ti rezultati trebaju postići. Pruža sve informacije koje su nužne za razumijevanje projekta te omogućuje praćenje aktivnosti i rezultata koji se projektom žele postići.
Logičkom matricom se sustavno određuju ciljevi projekta, pokazuje se njihova međusobna povezanost i uvode indikatori potvrđivanja. Pristupom logičke matrice čak se mogu utvrditi vanjski rizici i pretpostavke koje nisu u domeni projekta.
Logistika
Djelatnost koja se bavi svladavanjem prostora i vremena uz najmanje troškove.
Metoda kojom se rješavaju problemi prijevoza i uskladištenja materijala za opskrbu trupa u ratu i miru, a to vrijedi i za slično djelovanje kod raznih nevojnih organizacija. U suvremenim uvjetima se najčešće koristi za označavanje poslovne funkcije i znanstvene discipline koja se bavi koordinacijom svih kretanja materijala, proizvoda i robe u fizičkom, informacijskom i organizacijskom pogledu. Logistika označava kružni proces od nabave preko proizvodnje i prodaje do potrošača.
Lot
Na burzi je jedinica mjere za robu ujednačene kvalitete prema standardima burze i ima fiksnu veličinu.
Lot na aukciji je mjera za kvalitetu, tj. u njemu je složena roba približno slične kvalitete.
Lučonosna istraživanja
Lučonosna istraživanja (temeljna istraživanja) su ona koja pridonose općem znanju i spoznajama.
Podrazumijevaju eksperimentalne, teorijske, simulacijske i sinteziologijske poslove koji se provode u prvom redu s ciljem stjecanja novog znanja o temeljnim izvorima pojava i promatranih činjenica, koje nije namijenjeno izravnoj praktičnoj primjeni ili uporabi.
M
Majstorski ispit
Polaže se za obavljanje vezanih obrta za koje se prema odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 42/08) traži majstorski ispit.
Majstorska zvanja su vrlo cijenjena u Hrvatskoj i Europi. Ispit se prijavljuje pri područnim obrtničkim komorama, a polaže pred ispitnim komisijama Hrvatske obrtničke komore.
Makroekonomija
Izučava globalne veličine (društveni bruto proizvod, njegovu strukturu i kretanje, agregate ponude i potrošnje, cijene i njihovo kretanje, investicije, odnose i kretanja u meñunarodnoj razmjeni, društvene financije itd.)
Makroekonomija pored objašnjavanja objektivnih zakonitosti u gospodarskim pojavama primjenom metoda ekonomske analize (ekonometrija), traži odgovarajuća rješenja za praktičnu ekonomiju (ekonomsku politiku).
Malo gospodarstvo
Djelatnosti što ih pravne i fizičke osobe (trgovačka društva, obrtnici, slobodna zanimanja, zadruge) samostalno i trajno obavljaju radi ostvarivanja dobiti, odnosno dohotka na tržištu.
Zakonom o poticanju razvoja maloga gospodarstva definicija maloga gospodarstva u Hrvatskoj usklađena je s eur. normama. Mala gospodarstva godišnje prosječno imaju manje od 250 zaposlenika, neovisni su u poslovanju te ostvaruju ukupni godišnji promet do 60 mil. kuna ili imaju zbroj bilance (ako su obveznici poreza na dobit), odnosno dugotrajnu imovinu (ako su obveznici poreza na dohodak) u vrijednosti do 30 mil. kuna.
Marketing
Pojam koji označava ukupnu aktivnost prodavača prema kupcima.
“Marketing je društveni i upravljački proces koji putem stvaranja, ponude i razmjene proizvoda od vrijednosti s drugima, pojedinci i grupe dobivaju ono što im je potrebno ili što žele” – Phillip Kotler. Marketing je profitabilno zadovoljenje potreba. Predstavlja dinamično područje poslovne ekonomije koja počiva na tržišnoj razmjeni. American Marketing Association marketing definira kao “organizacijsku funkciju i niz procesa s ciljem stvaranja, komuniciranja i isporuke vrijednosti potrošačima te upravljanja odnosima s potrošačima na način koji pogoduje organizaciji i njenim vlasnicima”. Marketing se bavi potrebama ljudi i pronalazi načine zadovoljenja tih potreba. Također pronalazi i potrebe kojih potrošači u datoj točki vremena još nisu svjesni, te također pomaže u oblikovanju proizvoda za njihovo zadovoljenje.
Marketing mix
Konceptualni obrazac koji obuhvaća određeni broj elemenata marketinga kao što su: proizvod, cijena, promocija i distribucija. Ovi elementi predstavljaju varijable marketinga koje poduzeće može kontrolirati.
•da bude prilagođen potrebama mušterija
• da kreira određenu konkurentsku prednost
•da njegovi elementi budu dobro kombinirani
• da bude usklađen s raspoloživim resursima firme.
Marža
Razlika između prodajne i nabavne cijene. Iz marže se pokrivaju svi troškovi trgovine.
Najčešće se računa kao postotak od nabavne cijene.
Matrična organizacija
Matričnom obilježavamo svaku onu strukturu koja ima dvije koordinacijske osi. Te osi mogu biti i funkcionalna i objektna ili bilo koja druga kombinacija, to jest križanje dva kriterija grupiranja i koordinacije zadataka.
U matričnoj organizaciji ovlaštenja i odgovornosti se ostvaruju po “vertikali”, a po “horizontali” upravljanje i vođenje. Karakteristična je dualna (dvostruka) odgovornost članova projektnog tima – članovi projektnog tima odgovorni projektnom menadžeru i menadžeru poslovne funkcije. Matrična organizacijska struktura je najkompleksniji i najkonfliktniji organizacijski mehanizam. Hijerarhije se uspostavljaju po više osnova, čime se relativizira utjecaj jedinstvenog hijerarhijskog lanca. Teoretsko i praktično polazište matričnih struktura moguće je tražiti u projektnim strukturama ili privremenim organizacijskim tvorevinama kojima se nadopunjuju organizacijske strukture radi rješavanja jednokratnih i jedinstvenih zadataka. Zbog velike složenosti i nestalnosti, matrična organizacijska struktura bi trebala biti rezervirana za one situacije gdje nijedna druga organizacijska struktura nije djelotvorna.
Prednosti: Naglašena fleksibilnost, pojačana koordinacija, poboljšano komuniciranje povoljno utječe na motivaciju zaposlenih, učestala koordinacija i cjelovit uvid omogućuju osobni razvoj djelatnika.
Nedostaci: Povećana mogućnost konflikta zbog dvostruke nadređenosti, sporije odlučivanje zbog povećane potrebe za usklađivanjem.
MBO (Management by objectives)
Rukovođenje (upravljanje) uz pomoć ciljeva.
Menadžerska metoda, način rukovođenja koja se zasniva na postavljanju jasnih i mjerljivih ciljeva za svakog pojedinca, skupinu ili organizacijsku jedinicu u određenom razdoblju i kontrolu njihove realizacije. Naziv “management by objectives” popularizirao je čuveni menadžerski guru I profesor Peter Drucker 1954. godine u svojoj knjizi ‘ The Practice of Management’. Jedno istraživanje (iz 1979.) je pokazalo da većina poduzeća odabire 5-6 ciljeva u kojima dominira profitabilnost, rast, tržišni udio, socijalna odgovornost, kvaliteta proizvoda.
Međunarodni računovodstveni standardi (MRS)
Međunarodno usvojena računovodstvena načela u prezentiranju financijskih izvješća s ciljem da se omogući što veća međunarodna komparabilnost tvrtki.
MRS su skup konvencija, pravila i preporuka u računovodstvenoj obradi ekonomskih kategorija i izvještavanja o njima. Donio ih je Komitet za meñunarodne računovodstvene standarde (IASC – International Accounting Standards Committee) sa sjedištem u Londonu s ciljem harmonizacije različitih nacionalnih obračunskih sustava.
Primjer nekoliko takvih standarda:
MRS 1 (Prezentiranje financijskih izvještaja)
MRS 2 (Zalihe)
MRS 7 (Izvještaji o novčanom toku)
MRS 8 (Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške)
MRS 10 (Događaji nakon datuma bilance)
Menadžer
engl. manager
Poslovođa, upravitelj, direktor, ravnatelj. Osoba koja upotrebljava svoje sposobnosti, stručne vještine i znanja u donošenju odluka sa svrhom da utječe i vodi druge prema postizanju organiza cijskih ciljeva.
Menadžer je osoba koja planira, organizira, koordinira, usmjerava i kontrolira ukupne resurse organizacije i snosi odgovornost za postignute rezultate, ostvarivanje ciljeva i uspješnu upotrebu resursa. Osoba koja izvršava menadžerske funkcije planiranja, organiziranja, kadrovskog popunjavanja, vođenja i kontroliranja. Osoba koja ostvaruje ciljeve angažiranjem drugih da izvršavaju zadaće. Označava profesionalnog rukovoditelja u poduzetništvu. Menadžer vodi poduzeće u ime vlasnika prema postavljenom cilju. Menadžer svoje zadatke obavlja preko drugih ljudi i rezultat njegovog posla ovisi o njihovom radu. Menadžer se ne ocjenjuje po tome koliko radi već po tome, kakve rezultate ostvaruje poduzeće.
Menadžment
engl. Management
Riječ manage (engl.) dolazi od talijanske riječi maneggiare (rukovati posebnim alatima), a koja dolazi od latinske riječi manus (ruka). Francuska riječ mesnagement (kasnije ménagement) pokazuje utjecaj i razvoj od engleske riječi management u 17. i 18. stoljeću.
U nekim jezicima – npr. švedskom, francuskom, španjolskom nema adekvatnog prijevoda za englesku riječ “ manage. Vještina obavljanja poslova putem, uz, ili posredstvom drugih ljudi. Proces koordinacije i djelotvornog korištenja ljudskih i materijalnih resursa da bi se postigli ciljevi poduzeća. Proces planiranja, organiziranja, koordiniranja i kontroliranja aktivnosti i resursa organizacije sa svrhom postizanja ciljeva poduzeća. Ukupno znanje i praksa na području upravljanja i rukovođenja. Sustavan način usmjeravanja pojedinaca, skupina poslova i operacija s ciljem ostvarivanja imenovanih organizacijskih ciljeva sa sredstvima koje organizaciji stoje na raspolaganju. Proces oblikovanja i održavanja okruženja u kojemu pojedinci, radeći zajedno u skupinama ostvaruju odabrane ciljeve. Proces postizanja željenih rezultata kroz efikasno korištenje ljudskih i materijalnih resursa. Menadžment osigurava da se ciljevi poduzeća ostvare kolektivnom akcijom nositelja pojedinačnih zadataka.
Funkcije menadžmenta:
- Planiranje
- Organiziranje
- Vođenja i motiviranje
- Kontroliranje
- Upravljanje ljudskim resursima
Osnovne elemente menadžmenta nalazimo već u ranim razdobljima civilizacije i kod gradnje egipatskih piramida, venecijanskih galija, u knjizi kineskog generala Sun Tzu iz 6. stoljeća prije Krista, u tekstu Adama Smitha iz XVII. stoljeća, a tekstova koji govore o načinu rukovoñenja ljudima nalazimo i u Bibliji ( Pouka o prijenosu vlasti i organizaciji, Izlazak, 18,13). Osnova menadžmenta nije u tehnologiji već u ljudskom umu i ljudskom duhu. Menadžment kao znanstvena disciplina počeo se proučavati krajem 19. i početkom 20. stoljeća kroz mnogobrojne knjige kao što Science of management Henrya R. Townea iz 1890., The Principles of Scientific Management autora Fredericka Winslow Taylora (1911). Prve opsežne i ozbiljne teorije menadžmenta napisane su oko 1920. godine. Najpoznatiji profesor menadžmenta 20. stoljeća je Peter Drucker (1909– 2005) koji je napisao prvu knjigu primijenjenog menadžmenta. Harvard Business School osnovao je 1921. Prvi Master of Business Administration (MBA) studij. Suvremena teorija menadžmenta poslovni menadžment dijeli na 6 različitih područja:
Menadžment ljudskih resursa- Upravljanje kadrovima (Human resource management)
Proizvodni menadžment – Upravljanje proizvodnjom ( Operations management or production management)
Strateški menadžment ( Strategic management)
Marketinški menmadžment (Marketing management
Financijski menadžment (Financial management)
Informacijski menadžment ( Information technology management za upravljanje informacijskim sustavima)
NAPOMENA UZ PRIJEVOD POJMA: Pojam “management” u hrvatskom jeziku često se prevodi kao “upravljanje”, “vođenje”, kada se radi o glagolskim imenicama ili “poslovodstvo”, “uprava”, kada se radi o osobama, odn. tijelu. Do sada ti pojmovi nisu usklađeni na općeprihvaćenoj razini, što stvara probleme u egzaktnosti i dosljednosti prijevoda, posebice u suodnosu s prijevodom pojma ” control” koji u engleskom jeziku sadrži i značajke upravljanja (npr. ” remote control” – daljinski upravljač).
Metoda interne stope rentabilnosti
Metoda za ocjenu prihvatljivosti investicijskog ulaganja, koristi internu stopu rentabilnosti kao mjeru djelotvornosti projekta. Interna stopa rentabilnosti definira se kao ona diskontna stopa koja neto sadašnju vrijednost svodi na nulu, a određuje se prema matematičkom obrascu.
Pri izračunavanju interne stope rentabilnosti analitičar se služi iterativnim postupkom, grafičkim postupkom, te interpolacijom.
Mikroekonomija
Dio je gospodarske znanosti koji proučava ekonomsko područje djelovanja poduzetništva, poslovnosti, poduzeća i svih drugih subjekata koji se javljaju na tržištu ponude i potražnje.
Za razliku od mikroekonomije, makroekonomija se bavi narodnim gospodarstvom kao dijelom društvenog sustava.
Misija
Označava razlog postojanja tvrtke.
Misijom se definiraju područja interesa osnivača i poduzetnika poslovnih pothvata.
Mjenica
Predstavlja vrijednosni papir izdavača mjenice, upravljen određenoj osobi i potpisan od izdavača da će određenoj osobi isplatiti određenu svotu novca na određeni datum.
Mjenica se može izdati po viđenju, na određeno vrijeme po viđenju, na određeno vrijeme od dana izdavanja i na određeni dan.
Monopol
Isključivo pravo, potpuno prisvajanje tržišta.
Situacija gdje jedno poduzeće ili grupa njih ima moć nad tržištem. Ta se moć ostvaruje ako su na tržištu uvjeti koji to omogućavaju. Potpuni monopol je tržišna situacija u kojoj se na strani ponude nalazi samo jedan ponuñač, a na strani potražnje je velik broj kupaca. Bilateralni monopol je u slučaju kada su na strani ponude i na strani potražnje jedan ponuđač i jedan kupac. Postoji još i parcijalni monopol, kada pored glavnog ponuđača djeluje i drugi, ali nevažni ponuđač (autsajder), koji ne utječe na tržišne odnose. Napokon, ako se veći broj značajnih ponuđača udruži u cilju stjecanja dominantnog položaja na tržištu i diktiranja veličine, strukture i kvalitete ponude uz izbjegavanje međusobne konkurencije (i time ostvarivanja superprofita), takve saveze nazivamo monopolima.
Moral
Skup nepisanih pravila i običaja koji utvrđuju međuljudske odnose i prosuđuju što je dobro, a što je zlo, što je pravedno, a što je nepravedno.
Središnje vrijednosti morala su: dobro, ispravno i pravedno, a dobro je najveća moralna vrijednost. Etičko značenje dobra:
- ispravno dobro ( bonum honestum),
- korisno dobro ( bonum utile),
- ugodno dobro ( bonum delectabile).
Za moral je bitan kategoričan imperativ koji se izražava u sljedećoj formuli: “Djeluj samo po onoj normi za koju bi istodobno htio da postane opći zakon” (Immanuel Kant ). Na taj način se zadovoljava interes društva i zajednice (a kroz to i pojedinca). Utilitarizam – dominantna “filozofija” u XXI stoljeću ima stav: “Dobro je ono što je dobro za mene”. Zadovoljava samo interes pojedinca (osobe ili poduzeća) – dimenzija dobra i dimenzija radosti u misli utilitarista, stavljene su u drugi plan s obzirom na traženje koristi i užitka.
Moratorij
Odgađanje plaćanja dugova, zbog stanovitih razloga i zaštite dužnika, a određuje ga posebnim aktom država.
Aktom o moratoriju država određuje je li moratorij generalni i odnosi li se na sve dužnike ili se prepušta sudovima da rješavaju svaki pojedinačni slučaj. Moratorij se obično određuje u vrijeme većih kriza, elementarnih nepogoda, ratova i sl., kad je naime većem broju dužnika onemogućeno ispunjavanje obveza. Obveze dužnika u vrijeme moratorija miruju. Nerijetko se i država služi moratorijem da bi odgodila svoje dugove. Bitno je da za moratorij postoji državni akt kojim se utvrñuju temeljne pojedinosti takvog postupka.
Mreža
engl. Network
Grupa računala spojenih fizičkom vezom, poput kabela, ili bežičnom vezom.
U informacijskoj tehnologiji, mreža je niz točaka ili čvorova međusobno povezanih komunikacijskim kanalima. Mreže mogu biti isprepletene s drugim mrežama i sadržavati podmreže, a najčešće su im topologije sabirnica, zvijezda, prsten ili mreža.
MRP
Material requirements planning
Sustav za upravljanje planiranjem proizvodnje i skladištem koji se koristi za upravljanje proizvodnim procesima.
Suvremeni MPR sustavi imaju podršku računala, ali je moguće, kao što se radilo nekada, planirati i bez računala. Jedan MPR sustav mora ostvariti sljedeće ciljeve:
osigurati da materijali budu na raspolaganju za proizvodnju i da proizvodi budu spremni za isporuku kupcu,
održavati minimalne troškove,
održavati minimalne troškove.
N
Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD)
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti razvrstavaju se po djelatnostima pravne osobe, fizičke osobe koje obavljaju djelatnost sukladno propisima, tijela državne vlasti, tijela državne uprave i jedinice lokalne samouprave i uprave.
Nacionalna klasifikacija zanimanja
Sredstvo za sustavno prikupljanje, obradu i prikazivanje informacija o zanimanjima, ona osigurava jednoznačnu komunikaciju korisnika rezultata s nositeljima upotrebe, a njima komunikaciju s davateljima podataka.
Kao nacionalni (statistički) standard Nacionalne klasifikacije zanimanja u primjeni objedinjuje potrebe svih korisnika, bilo da se radi o interesu za podatke pojedinačnih zanimanja ili o korisnicima skupnih podataka. Nacionalna klasifikacija zanimanja kao statistički standard nije osnova za utvrđivanje prava i obveza pravnih i fizičkih osoba. Nacionalna klasifikacija zanimanja potom je višenamjensko, međunarodno usklađeno sredstvo prikladno za upotrebu u službi zapošljavanja, sustavu obrazovanja, profesionalnoj orijentaciji i slično, te u državnoj statistici, ostalim statističkim istraživanjima, znanosti itd. Međunarodna je usporedivost osigurana pridržavanjem načela i sustava Međunarodne standardne klasifikacije zanimanja (ISCO-88), odnosno njezine europske inačice (ISCO- 88 COM). Kako u Hrvatskoj nije postojala odgovarajuća klasifikacija koja bi zadovoljila sve korisnike, izrađena je nova Nacionalna klasifikacija zanimanja (1998. godine), čija je upotreba obvezna norma. Državni zavod za statistiku primjenjuje Nacionalnu klasifikacija zanimanja u svojem djelovanju kao i tijela državne uprave kad djeluju prema Programu statističkih istraživanja, koji donosi Hrvatski državni sabor. Hrvatski zavod za zapošljavanje kao nositelj posla Strukovne skupine primjenjuje Nacionalnu klasifikaciju zanimanja u svom djelovanju, zbog kvalitete klasifikacije i mogućnosti uspoređivanja podataka. Poslovni subjekti u komuniciranju s oba spomenuta zavoda, obvezni su upotrebljavati Nacionalna klasifikaciju zanimanja. Na temelju Nacionalne klasifikacije zanimanja (»Narodne novine«, br. 111/98.) i na temelju Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. – 2010. (»Narodne novine«, br. 114/06.) kojom je u cilju postizanja jednakih mogućnosti zapošljavanja žena određena mjera da se zanimanja na svim razinama klasifikacije zanimanja iskažu ženskom i muškom inačicom naziva, Državni zavod za statistiku kao nositelj izvršenja ove mjere objavio je Nacionalnu klasifikaciju zanimanja s nazivima u muškom i ženskom rodu. U izradi Nacionalne klasifikacije zanimanja s nazivima u muškom i ženskom rodu uz Državni zavod za statistiku sudjelovali su Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Nacionalna klasifikacija zanimanja s nazivima u muškom i ženskom rodu sadrži sva pojedinačna zanimanja, njihove skupine, podvrste, vrste i rodove kojima pripadaju.
Nacionalni dohodak
Mjera novčane vrijednosti dobara i usluge koje su na raspolaganju naciji, a proistječu iz gospodarske aktivnosti.
Stvara se samo u oblasti materijalne proizvodnje, a realizira se i u neproizvodnim djelatnostima, kao i u neprivrednim djelatnostima realizacijom roba i usluga, plaćanjem poreza, taksa i drugih dadžbina. Veličina nacionalnog dohotka po jednom stanovniku koristi se kao jedan od najznačajnijih pokazatelja ekonomske razvijenosti pojedinih zemalja.
Nacrt
Tehnički crtež, vizualni prikaz dijela, sklopa ili proizvoda.
Nacrt je osnovni i najvažniji dokument tehničke dokumentacije. Daje izgled i tehničke značajke dijela, odnosno proizvoda. Definira oblik s preciznim kotama, tolerancijama, materijalom, ostalim tehničkim podacima i definiranim načinom spajanja dijelova. Nacrt se radi rukom ili na računalu. Zaglavlje nacrta:
- standardizirani prostor na nacrtu u koji se upisuju osnovni podaci o nacrtu nužni za njegovu ispravnu uporabu,
- sadrži podatke nužne za identifikaciju i razumijevanje sadržaja nacrta,
- naziv nacrta (predmeta),
- broj nacrta,
- datum izrade ili promjene nacrta,
- imena i potpise osoba odgovornih za izradbu i kontrolu nacrt.
Uz nacrt je vezana i sastavnica koja je ili dio nacrta ili je dokument fizički odvojen od nacrta, ali povezan istim brojem.
Načela upravljanja organizacijom (prema ISO 9001)
Uspješno vođenje i djelovanje organizacije zahtijeva upravljanje organizacijom na sustavan i prepoznatljiv način. Smjernice za vođenje ponuđene u ovoj međunarodnoj normi temeljene su na osam načela upravljanja kvalitetom.
Ta načela upravljanja kvalitetom osmišljena su da ih koristi najviše poslovodstvo kako bi vodili organizaciju prema poboljšanju performansi i ugrađena su u sadržaj ove međunarodne norme:
- Usmjerenost na kupca ( Customer focus) – organizacije ovise o svojim kupcima i zbog toga trebaju shvatiti njihove sadašnje i buduće potrebe, postizati njihove zahtjeve i nastojati nadići njihova očekivanja.
- Vodstvo ( Leadership) – vođe uspostavljaju jedinstvo ciljeva, usmjerenja i unutarnjeg okruženja organizacije. Oni stvaraju okruženje u kojem zaposlenici mogu postati potpuno uključeni u dostizanje ciljeva organizacije.
- Uključenje zaposlenika ( Involvement of people) – zaposlenici na svim razinama su srž organizacije i njihova potpuna uključenost omogućuje da se njihove sposobnosti primjenjuju u korist organizacije.
- Procesni pristup ( Process approach) – željeni rezultat postiže se učinkovitije kada se pridruženim resursima i aktivnostima upravlja kao procesima.
- Sustavni pristup upravljanju (System approach to management) – prepoznavanje, shvaćanje i upravljanje međusobno povezanim procesima kao sustavom doprinosi djelotvornosti i učinkovitosti organizacije u dostizanju postavljenih ciljeva.
- Trajno poboljšanje ( Continual improvement) – neprekidno poboljšanje sveukupnih performansi organizacije treba biti trajni cilj organizacije.
- Činjenični pristup odlučivanju ( Factual approach to decision making) – djelotvorne odluke temeljene su na analizi podataka i informacija.
- Odnosi s dobavljačima na uzajamnu korist ( Mutually beneficial supplier relationship) – Organizacija i njezini dobavljači su međusobno povezani i odnosi uzajamne koristi osnažuju sposobnost organizacije i dobavljača da stvaraju vrijednost.
Uspješna primjena osam načela upravljanja u organizaciji rezultirati će koristima za zainteresirane strane, kao što su povećana dobit, stvaranje vrijednosti i povećana stabilnost. Ovih osam načela upravljanja kvalitetom čine temelj za norme sustava upravljanja kvalitetom unutar skupine ISO 9000.
Nadzorni odbor
Nadzire vođenje poslova društva (dioničkog društva).
Nadzorni odbor može pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju društva, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari. Nadzorni odbor podnosi skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru.
Naknada
Označava novčanu protuvrijednost za izvršeni rad ili korištenu uslugu.
Naučnik
Učenik koji je upisan u obrtničku školu, a sklapanjem Ugovora o naukovanju ulazi u proces naukovanja.
Naziv zanimanja
Odnosi se na pojam koji je određen definicijom i mjestom u sustavu nazivlja pojmova.
U Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja ono je definirano opisom skupine zanimanja a skupina je sastavljena od srodnih zanimanja (tesari i građevinski stolari) ili zanimanja bliskih prema tehnologijama (diplomirani inženjeri rudarstva i metalurgije). Jedan naziv može se upotrijebiti samo za jedno zanimanje – u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja ne pojavljuju se dva ista naziva zanimanja. Naziv zanimanja određuje se prema:
- vrsti posla, odnosno prema sadržaju rada u zanimanju (pletač košara…),
- prema složenosti zanimanja (diplomirani ekonomist za …),
- rema rezultatu rada (ribar),
- prema mjestu obavljanja posla (skladištar, vrtlarski radnik),
- prema sredstvima rada (rukovatelj strojem…) i slično.
Naziv ima ključnu riječ koja odreñuje zanimanje (inženjer) i jednu ili više kvalifikatorskih oznaka koje ga točnije određuju (strojarski inženjer konstruktor). Stručnjaci za hrvatski jezik smatraju da su nazivi s tri ili više oznaka problematični, ali zahtjev za ograničenjem broja oznaka kod nekih zanimanja nije ostvaren.
NC ( Numerical control)
Automatizacija strojnih alata koji su upravljani programiranim naredbama kodiranim u mediju za pohranu podataka – za razliku od nekadašnjih ručno pokretanih kotača i poluga.
Prvi NC stroj je izrađen 1940-tih i 1950-tih i imao je bušene kartice. Kada su ugrađena računala, dobiveni su CNC strojevi, što je revolucioniralo procese strojne obrade.
Nelikvidnost
Zastoj u kruženju imovine u procesu reprodukcije poduzeća (nelikvidnost poslovanja).
Nelikvidnost poslovanja je nesposobnost neometanog tijeka bitnih faktora poslovnog procesa i njihova pretvaranja iz novčanih u materijalne oblike i iz materijalnih u novčane. Ponekad se koristi za označavanje insolventnosti poduzeća.
Nematerijalna ulaganja
Označava ulaganje (investicije) u nematerijalne oblike imovine (patenti, licence prava).
Nesolventnost
Nemogućnost plaćanja dospjelih obveza u rokovima njihovih dospijeća.
U slučaju određenih zastoja u plaćanju dospjelih obveza, govorimo o privremenoj nesolventnosti, dok trajnu nesolventnost označava potpuna obustava plaćanja u slučaju predstojećeg stečaja poduzeća. Ponekad se pod nesolventnošću podrazumijeva i situacija u kojoj je imovina poduzeća manja od njegovih dugova. Nesolventnost je osnovni financijski povod stečaja poduzeća. Povezana je s nelikvidnošću (između nelikvidnosti i nesolventnosti postoji čvrsta povezanost i međusobna uvjetovanost). Međutim, u kratkom roku pojava nelikvidnosti ne mora dovesti do pojave nesolventnosti, isto kao što svaka nesolventnost ne mora biti posljedica nelikvidnosti.
Nominalna vrijednost dionice
Označava vrijednost na koju dionica glasi.
Nominalna vrijednost piše na dionicama.
Norma
Učinak koji radnik mora ostvariti u jedinici vremena.
Norme se mogu određivati „od oka“ ili na temelju stručnih, tehničkih parametara. Razlikuju se pojedinačne norme, grupne norme i organizacijske norme.
Normativ
Određuje koliko treba nečega utrošiti za određenu proizvodnju ili uslugu.
Izražava se u novčanim ili naturalnim jedinicama. Normativ rada je broj radnih sati potrebnih za izradu nekog proizvoda, a normativ materijala je količina pojedinih materijala koji se ugrađuju u neki proizvod.
Novčani tijek
engl. cash flow
Označava protok uplata i isplata u poduzeću.
Financijska kategorija koja odražava kretanje gotovine: primitke, izdatke i njihovu razliku. Tijek novca koji ulazi u poslovanje tvrtke na temelju prodaje robe ili usluga ili po drugim osnovama i novca koji izlazi iz poslovanja tvrtke na temelju gotovinskih plaćanja za osiguranje neophodnih faktora proizvodnje. Svako znatno kašnjenje novčanih primitaka može uzrokovati tvrtki probleme s gotovinom i tako je dovesti do financijskih poteškoća.
NUTS ( fr. kratica)
Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku ( Nomenclature des unités territoriales statistiques)
Hijerarhijski sustav za identifikaciju i klasifikaciju prostornih jedinica za potrebe službene statistike u zemljama članicama Europske unije.
Statistička nomenklatura prostornih jedinica koju je definirao Europski statistički ured (Eurostat) kako bi stvorio jedinstvenu i koherentnu strukturu za teritorijalnu raspodjelu. Koristi se od 1988. godine u zakonodavstvu Zajednice vezanom na strukturne fondove. Ovaj sustav je 1980. godine razvio Europski ured za statistiku u Luksemburgu, s ciljem uspoređivanja regija unutar Europe. Ove teritorijalne jedinice su definirane čisto za statističke svrhe, te ne tvore nužno službene upravne jedinice. Često se grupiranjem određenih upravnih jedinica dobivaju NUTS regije, zbog broja stanovnika koji živi na području te regije. Svaka europska zemlja dobiva abecedni kôd, slično službenom ISO 3166-1 kôdu (jedina iznimka je kôd Ujedinjenog Kraljevstva), te je podijeljena na statističke jedinice koje su strukturirane na tri razine po zemlji.
Postoje tri razine klasifikacije definirane prema veličini i broju stanovnika na određenom području (NUTS 1, NUTS 2, NUTS 3) koje se koriste za definiranje prihvatljivosti neke regije za financiranje iz instrumenata kohezijske politike. Kohezijski fond koristi NUTS1, ERDF koristi NUTS 2, ESF koristi NUTS 2 i 3, a Europska teritorijalna suradnja koristi NUTS 3.
NUTS 1 : odgovara statističkim jedinicama u kojim živi od 3 do 7 milijuna stanovnika;
NUTS 2 : od 800 000 do 3 000 000 stanovnika;
NUTS 3 : od 150 000 do 800 000 stanovnika.
Eurostat je odobrio NUTS klasifikaciju za Hrvatsku u ožujku 2007. godine. Tri razine NUTS-a u Hrvatskoj su:
NUTS-1: Hrvatska
NUTS-2: 3 Regije
NUTS-3: 21 Županije
HR0 Hrvatska
HR01 Sjeverozapadna Hrvatska
HR011 Grad Zagreb
HR012 Zagrebacka županija
HR013 Krapinsko-zagorska županija
HR014 Varazdinska županija
HR015 Koprivnicko-križevačka županija
HR016 Međimurska županija
HR02 ( Sredisnja i Istocna (Panonska) Hrvatska)
HR021 Bjelovarsko-bilogorska županija
HR022 Viroviticko-podravska županija
HR023 Požeško-slavonska županija
HR024 Brodsko-posavska županija
HR025 Osječko-baranjska županija
HR026 Vukovarsko-srijemska županija
HR027 Karlovačka županija
HR028 Sisačko-moslavačka županija
HR03 Jadranska Hrvatska
HR031 Primorsko-goranska županija
HR032 Ličko-senjska županija
HR033 Zadarska županija
HR034 Šibensko-kninska županija
HR035 Splitsko-dalmatinska županija
HR036 Istarska županija
HR037 Dubrovačko-neretvanska županija
O
Obnovljivi izvori energije
Izvori energije koji se dobivaju iz prirode te se mogu obnavljati. Danas se sve više koriste zbog svoje neškodljivosti prema okolišu. Najčešće se koriste energije vjetra, sunca i vode.
Nazivaju se i „zelena energija“ koja ne zagađuje okoliš. Strujanje obnovljive energije uključuje prirodne fenomene kao što su: sunčeva svjetlost, vjetar, valovi, geotermalna toplina. Obnovljiva energija je dobivena iz prirodnih procesa koji se konstantno obnavljaju. U svojim različitim oblicima, dobiva se direktno iz sunca ili iz topline stvarane duboko u Zemlji. To još uključuje električnu struju i toplinu dobivenu iz izvora poput sunčeve svjetlosti, vjetra, oceana, hidroenergije, biomase i geotermalne energije te biogoriva i hidrogena dobivenog iz obnovljivih izvora. Svaki od ovih izvora ima jedinstvene karakteristike koje utječu na to kako i gdje su korišteni. Obnovljive izvore energije možemo podijeliti u dvije glavne kategorije:
- tradicionalne obnovljive izvore energije poput biomase i velikih hidroelektrana, te na takozvane
- “nove obnovljive izvore energije” poput energije Sunca, energije vjetra, geotermalne energije itd.
Iz obnovljivih izvora energije dobiva se 18% ukupne svjetske energije (2006), ali je većina od toga energija dobivena tradicionalnim iskorištavanjem biomase za kuhanje i grijanje – 13 od 18%. Od velikih hidroelektrana dobiva se dodatnih tri posto energije. Prema tome, kad izuzmemo tradicionalne obnovljive izvore energije jednostavno je uračunati da takozvani “novi izvori energije” proizvode samo 2,4% ukupne svjetske energije. 1,3% otpada na instalacije za grijanje vode, 0,8% na proizvodnju električne energije i 0,3% na biogoriva. Taj udio u budućnosti treba znatno povećati jer neobnovljivih izvora energije ima sve manje, a i njihov štetni utjecaj sve je izraženiji u zadnjih nekoliko desetljeća.
Razvoj obnovljivih izvora energije (osobito od vjetra, vode, sunca i biomase) važan je zbog nekoliko razloga:
obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu. Smanjenje emisije CO2 u 98 atmosferu je politika Europske unije, pa se može očekivati da će i Hrvatska morati prihvatiti tu politiku.
povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost sustava. Također pomaže u poboljšavanju sigurnosti dostave energije na način da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije.
očekuje se da će obnovljivi izvori energije jednom postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije.
Obrt
dolazi od riječi „obrtan (okretan)“, obrće kapital
Samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
Obrte prema djelatnosti dijelimo na:
- slobodne obrte o vezane obrte
- povlaštene obrte
Korijeni poduzetništva u Hrvatskoj, a posebno u Gradu Zagrebu, sežu u daleku prošlost. Možemo reći da organizirano djeluje od 1466., kada je kralj Matija Korvin boraveći u Zagrebu potvrdio pravila postolarskog ceha.
Obrti, tradicijski
Obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture, pa u tom smislu mogu simbolizirati lokalni, regionalni ili nacionalni identitet. (Pravilnik o tradicijskim obrtima, NN 112/2007).
Obrti koji baštine posebne zanatske vještine i umijeća oslanjajući se na obrasce tradicijske kulture te umjetničkih obrta koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti. Tradicijski obrti su: cvjećarski i izrada umjetnog cvijeća, fotografski, izrada slika na porculanu, brijački, frizersko-vlasuljarski, frizerski, keramičarski, klesarski, krovopokrivački, izrada bunara, obrada kamena, pećarsko – keramičarski, tesarski, zidarski, bojanje predmeta od tekstila i kože, kišobranarski, izrada muških šešira, izrada ženskih šešira, izrada kapa, izrada rublja, steznika i pojasa, izrada narodnih nošnji, presvlačenje dugmadi, ćilimarski, pozamanterijski, tkalački, izrada čipki, krojački (izrada odjeće po mjeri i popravci), vunovlačarski, knjigovežnički, kartonažni, litografski, tiskarski, krznarski, kožuharski, limarski, bravarski, kovački, žicopletački i žličarski, izrada fenjera, brusačko-oštrački, ljevački, potkivački, puškarski, pekarski, postolarski, opančarski, soboslikarski, staklarski, staklopuhački, staklobrusački, duborezački, kolarski, bačvarski, košarački i pletarski, popravak stilskog i drugog namještaja-stolarski, restauriranje namještaja, izrada igračaka i ukrasnih predmeta od drva, tapetarski, torbarski, remenarski, rukavičarski, urarski (proizvodnja i popravci), izrada vezova i popluna, zlatarski (izrada i popravak predmeta od zlata), četkarski, izrada duhačkih instrumenata, izrada gudačkih i trzačkih instrumenata, izrada muzičkih instrumenata s klavijaturom, ugađanje glasovira, mesarski i kobasičarski 99 (proizvodnja i prerada mesa), dimnjačarski, užarski, izrada dječjih igračaka, izrada vaga, izrada sita, izrada nalivpera, izrada lutaka, svjećarski i medarski, mlinarski, prerada spužvi, lončarski, proizvodnja mlinskih kamena, izrada i popravak čamaca, izrada vesla, prerada drvenih šiba, izrada predmeta od komušine, čišćenje i češljanje starih užadi, učinanje opančane kože, samaraški, restauriranje umjetničkih djela, lijevanje umjetnina, uzgoj pčela, proizvodnja meda i pčelinjeg voska. (Iz Natječaja Grada Zagreba za dodjelu potpora obrtnicima, Službeni glasnik Grada Zagreba 11/07, 17/08, 24/09 i 16/11)
Obrti, umjetnički
Obrti koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz naglašenu kreativnost i individualnost majstora obrta –umjetnika. (Pravilnik o tradicisjkim obrtima, NN 112/2007)
NAPOMENA – Pod tradicijske, odnosno umjetničke obrte mogu se svrstati i oni obrti koji se u procesu izrade proizvoda ili pružanja usluga koriste i novijim tehnologijama, koristeći se suvremenijim alatima u nekim fazama izrade kako bi posao bio lakši i brži, ali uz uvjet da se takvim sredstvima-pomagalima ne obezvređuje estetska razina i karakter tradicijskog, odnosno umjetničkog proizvoda ili usluge. Proizvodi koji se generacijama proizvode u obrtima, a sada se koriste kao suveniri u turističkoj ponudi kulturne baštine Hrvatske također se u smislu ovoga Pravilnika mogu smatrati tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima.
Obrtna sredstva
Novčana sredstva tvrtke koja služe za proizvodnju ili trgovinu (gotovina, potraživanja, sirovine, poluproizvodi, gotova roba)
Obrtni registar
Javna knjiga u koju se upisuju podaci o svim obrtima u RH, sukladno zakonu o obrtu.
Obrtnik
Fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba.
Obrtnik – osiguranik mirovinskog osiguranja
Osoba koja ostvaruje dohodak isključivao bavljenjem obrtničke djelatnosti bez obzira na broj registriranih obrtničkih radnji i po toj osnovi plaća doprinos za mirovinsko osiguranje.
U obrtnike – osiguranike Mirovinskog osiguranja ne evidentiraju se obrtnici koji imaju otvoren obrt uz radni odnos i po kojoj osnovi su osigurani. Takvi obrtnici plaćaju obvezne doprinose s osnova obrta prema godišnjoj poreznoj prijavi.
Obveza
Označava dug prema nekoj pravnoj ili fizičkoj osobi.
Obveznica
Označava dužnički vrijednosni papir kojim se izdavatelj obvezuje da će isplatiti novčana sredstva označena u obveznici u određenom roku i uz određenu kamatu.
Obveznice ( bonds) su dugoročni dužnički vrijednosni papiri s rokom dospijeća preko jedne godine. Kupac obveznice posuđuje iznos na koji obveznica glasi njezinu izdavatelju, a izdavatelj obveznice jamči da će tijekom utvrđenog vremenskog razdoblja imatelju obveznice godišnje plaćati utvrđeni iznos kamata, te o dospijeću obveznice isplatiti iznos na koji ona glasi. Za razliku od klasičnog kredita, dužnički financijski instrument može biti kupljen ili prodan na sekundarnom tržištu.
Održivi razvoj
Oblik razvoja koji zadovoljava sadašnje potrebe, a da ne ugrožava sposobnost budućih generacija da zadovolje svoje vlastite zahtjeve. Usmjeren je na poboljšanje životnog standarda pojedinaca, uz kratkoročno, srednjoročno i dugoročno očuvanje okoliša.
Cilj mu je trostruk: razvoj koji je počiva na gospodarskoj učinkovitosti, socijalnoj pravdi i održivoj zaštiti okoliša. Strategija održivog razvitka EU usvojena je 2001. godine, a revidirana 2005. godine. Komisija je 2002. godine usvojila globalno partnerstvo za održivi razvoj, koji mu je dao vanjsku dimenziju. U svrhu promicanja održivog razvoja javni je sektor dužan ograničiti štetne utjecaje prometa i rizika po zdravlje, poboljšati upravljanje prirodnim resursima, posebno njihovu konzumaciju, i boriti se protiv socijalne isključenosti i siromaštva u Europi i ostatku svijeta. Mora također poduzeti i mjere protiv klimatskih promjena te ograničiti njihove posljedice.
Offshore
U međunarodnom poslovanju i financijama označava situacije u kojima se depoziti, investicije, proizvodnja i druge aktivnosti odvijaju u nekoj drugoj zemlji, a ne u onoj u kojoj živi vlasnik, investitor, proizvođač ili pokretač aktivnosti.
Operativni leasing
Vrsta leasinga koji se ne temelji na stjecanju vlasništva i zato je primjereniji kategoriji potencijalnih korisnika koji u bilancama ne žele opterećivati svoje poslovanje.
Zbog toga se još naziva i poslovnim najmom.
Organizacija
gr. ὄργα νον órganon „Alat“
Društveni poredak koji vodi kolektivne ciljeve. To obuhvaća i planiranje te izvršenje određenoga projekta.
Organizacija je namjeravana i formalizirana struktura uloga ili položaja. Najčešće se pod tim misli poduzeće ili neka institucija. Organiziranje predstavlja – ustanovljavanje i klasificiranje potrebnih aktivnosti, grupiranje aktivnosti nužnih za postavljanje ciljeva, te dogovorene ovlasti. Formalna organizacija – napisana organizacija s definiranim ulogama i ovlastima. Neformalna organizacija – nenapisana organizacija u kojoj se uloge izborene na osnovi zajedničkih interesa i osobnih autoriteta.
Organizacijska kultura
Označava sustav vrijednosti, normi i običaja koji su specifični za neku organizaciju.
Organizacijska struktura
Označava sustav veza i odnosa u organizaciji.
Oblikuje se prema strategiji tvrtke i sustavu upravljanja i rukovođenja.
Ortak
Radi obavljanja gospodarskih djelatnosti dvije ili više osoba mogu zajednički obavljati gospodarsku djelatnost. Međusobni odnosi uređuju se pisanim ugovorom na koji se primjenjuju propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku.
Osnivačka ulaganja
Predstavljaju ulaganja u toku procesa osnivanja i uvođenja u rad poduzeća.
Osnovna glavnica
Iznos kapitala koji se unosi u poduzeće.
Iznos osnovne glavnice upisuje se u sudski registar. Osnovnu glavnicu mogu mijenjati odlukom osnivači ili skupština društva.
Osnovna sredstva
Predstavljaju svu imovinu koja je dužeg vijeka i nije financijska. Zgrade, strojevi, vozila, namještaj, zemljišta, ali i financijska ulaganja trajnog karaktera kao investicije ili kupljeni udjeli u drugim tvrtkama.
Uz to, u osnovna sredstva se ubrajaju i neka nematerijalna prava koja su kupljena, kao što su licence, patenti, ali i na tržištu dokazane marke ili neke specifične sposobnosti ili znanja koja posjeduje poduzeće.
Otkup poduzeća
engl. buyout
Način stjecanja poduzeća, odnosno promjene vlasnika nad poduzećem kupnjom poduzeća ili otkupom njegovih dionica. To je poslovna operacija kupnje poduzeća. Obično se kupuje kontrolni paket dionica.
Buyout može se odnositi na:
- menedžera management buyout – MBO) ili
- na zaposlene ( employee buyout – EBO).
Kupnja poduzeća ili otkup njegovih dionica najčešće se obavlja uz pomoć financijske poluge, odnosno kredita. Takav način otkupa poznat je pod nazivom leverage buyout – LBO.
Ovrha
Prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (pravomoćne presude, vjerodostojni računi). Ovrha je postupak u kojem ovrhovoditelj, uz pomoć suda ili javnog bilježnika, prisilno ostvaruje svoju tražbinu.
Provodi se na temelju vjerodostojnih i ovršnih isprava. U vjerodostojne isprave ubrajaju se: račun, obračun kamata, mjenica, ček, izvadak iz poslovnih knjiga te ovjerovljena privatna isprava, dok se u ovršne isprave ubraja: ovršna sudska odluka, ovršna sudska nagodba, ovršna odluka arbitražnog suda, ovršna odluka donesena u upravnom postupku, ovršna javnobilježnička odluka, ovršna javnobilježnička isprava te zadužnica. Predmet ovrhe su sve ovršenikove stvari i prava na kojima se može provesti ovrha, a to mogu biti: plaće, novac na računima nekretnine, pokretnine, dionice, udjeli u trgovačkim društvima i sl.
Ovršna isprava
Jedna od dviju zakonom utvrđenih osnova za određivanje ovrhe ( titulus executionis). Ovršna isprava je kvalificirana, u pravilu, javna isprava određenog sadržaja.
Ovršne mogu biti samo one isprave kojima je to svojstvo izrijekom priznato zakonom (načelo legaliteta):
- ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba;
- ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna upravna nagodba sklopljena u tom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno;
- ovršna javnobilježnička isprava.
Sudskom odlukom smatra se presuda, rješenje, platni nalog te druga odluka donesena u postupku pred sudom (uključujući prekršajni) i izbranim sudom, a sudskom nagodbom smatra se nagodba sklopljena u postupku pred tim sudovima. Odlukom upravnoga tijela smatra se rješenje i zaključak koji su u upravnom postupku donijeli tijelo državne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima, a upravnom nagodbom smatra se nagodba zaključena u upravnom postupku pred tim tijelom, odnosno pred tom osobom. Ovršna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, obujam i vrijeme ispunjenja obveze.
P
Paretova analiza
Tehnika za klasificiranje problema, odnosno problemskih područja prema stupnju njihove važnosti, a potom i usmjeravanje korektivnih aktivnosti na one najvažnije.
Paretov koncept, kao osnova za Paretovu analizu, dobio je naziv po talijanskom ekonomistu V. Paretu, koji je u 19. stoljeću postavio tvrdnju kako je samo relativno malo faktora od presudnog značenja za veliki postotak od ukupnih uzroka (reklamacija, defekata, problema itd.) kao i obratno (tj. kritičnih nekoliko, a trivijalnih mnogo). Ideja je da se klasificiraju slučajevi prema stupnju važnosti (udjela), kako bi se potom usmjerilo na rješavanje najvažnijih, ne ulazeći pri tome u manje važne. To upućuje na načelo 80-20, prema kome približno 80% problema (ili vrijednosti, troškova itd.) proizlazi iz 20% faktora (uzroka). Na primjer 80% od zastoja strojeva odnosi se na samo 20% strojeva, ili 80% od defekata na proizvodu proizlazi iz samo 20% konkretnih uzroka tih defekata. Drugačije, 80% aktivnosti daje 20% rezultata, dok 20% kritičnih aktivnosti daje 80% rezultata. Često je korisno pripremiti Paretov dijagram, koji ilustrativno pokazuje značenje pojedinih događaja (brojčano i u postotku udjela) svrstanih po veličini. Tako je samo jednim pogledom moguće zapaziti onih nekoliko kritičnih.
Parkinsonov zakon
Zakon umnožavanja administracije, odnosno težnja svake jedinice da ističe svoju vrijednost na taj način da poveća broj svojih zaposlenih.
Proširenje i povećanje poslova kako bi oni popunili vrijeme potrebno za njihovo obavljanje. Stoga zaposleni rade i nepotrebne poslove, kako bi njihove jedinice dobile na važnosti. Vezuje se uz engleskog autora Cyrila Northcota Parkinsona koji je proučavajući administraciju, s njom povezanu birokraciju, odnosno prirodu uredskog poslovanja i odnosa u administraciji, utvrdio logiku i pravilnost rada administracije i broja službenika u njoj. Po njemu “rad se širi da popuni vrijeme predviđeno za njegovo obavljanje”. Otkrio je da obujam posla i broj činovnika koji ga obavljaju ne stoje ni u kakvoj meñusobnoj vezi, nego se temelje na unutarnjoj logici birokracije po kojoj:
birokrat želi da umnožava podređene, a ne konkurente;
birokrati opskrbljuju jedni druge poslom.
Prema Parkinsonu povećanje broja službenika obvezno će se kretati između 5,17% i 6,56% na godinu neovisno o bilo kakvim promjenama u potrebama i količini obavljenog posla. Istakao je i činjenicu razvijanja različitih koordinativnih mehanizama kao što su odbori, povjerenstva i sl. jer se s povećanjem broja izvršitelja komplicira i otežava koordinacija, što također stvara pritiske ka povećanju broja zaposlenih iako se sam obujam posla ne povećava.
Pasiva
Označava pregled izvora sredstava iz kojih su financirani pojedini oblici imovine. Pasiva je protustrana ili protustavka aktivi kod izrade bilance.
U najvažnijem se sastoji od:
- vlastitog kapitala,
- tuđeg kapitala i
- rezerviranih sredstava.
Pri tome je tuđi kapital pretežno u obliku zajma ili kredita, dok su rezervirana sredstva oblik vlastitog ili tuđeg kapitala za koji se unaprijed zna da će u idućem razdoblju biti angažiran u obavljanju gospodarske djelatnosti.
Patenti
Pravo priznato za izum koji nudi novo rješenje nekog tehničkog problema, a obično se odnosi na određeni proizvod, postupak ili primjenu.
Patentom se štiti novo rješenje nekog tehničkog problema. Patent se stječe priznanjem prava od strane ovlaštenog tijela za dodjelu tog prava (u Republici Hrvatskoj Državni zavod za intelektualno vlasništvo), na temelju ispitivanja prijave patenta koja opisuje izum. Zaštita patenta ostvaruje se prema teritorijalnom načelu, tj. vrijedi samo na teritoriju zemlje u kojoj je to pravo priznato. Stoga patenti koje dodjeljuje Zavod domaćim i stranim prijaviteljima vrijede samo na teritoriju Republike Hrvatske. Zaštita na teritoriju drugih zemalja može se ostvariti na sljedeće načine :
podnošenjem zasebne prijave nadležnom uredu svake zemlje na čijem teritoriju se traži zaštita,
podnošenjem jedne međunarodne prijave putem Ugovora o suradnji na području patenata (Patent Cooperation Treaty – PCT), za zemlje članice tog ugovora,
putem nekog od regionalnih patentnih sustava – za zemlje članice Europske patentne organizacije i zemlje proširenja podnošenjem prijave za Europski patent jednom od nadležnih ureda te organizacije.
Ključnu ulogu za razvoj patenata imale su zanatske i obrtničke gilde i cehovi koji se počinju javljati tijekom XIII. st. kao posljedica urbanizacije i razvoja tržišta u gradovima. Gilde su – uz tržište – pridonijele formiranju koncepcije nematerijalnog vlasništva koja će kasnije biti ugrađena u shvaćanje „intelektualnog vlasništva“. To se nametnulo iz potrebe da se čuvaju i kontroliraju tajne zanata, jer su obrtnici ovisili o njima. Prvi patent za zanatske gilde javljaju se već u XIII. st., a od XV. st. postoji redoviti priljev novih patenata u Veneciji. Marcantonio da Coccia dobio je dvjema odlukama Mletačke Republike – prvi dokument koji nosi datum 1. rujna 1486., a drugi od 18. svibnja 1487. – pravo na izbor tiskara i kontrolu tiskanja povijesti Mletačke Republike. Razumljiv je interes Republike za nadzorom nad djelom koji interpretira povijest Venecije. Postoji važna razlika između patenta i autorskih prava iz tog vremena – patenti su štitili inovativnost, dakle novinu nekog postupka ili alata, a ne autorstvo i originalnost. Mletačka Republika nije preispitivala autorstvo u pogledu neke inovacije niti originalnost, nego je isključivo štitila određenog izuma.
Pismo namjere
engl. letter of intent, letter of understanding
Tvorevina međunarodne poslovne prakse i nije kao poseban “ predugovoran” oblik sporazumijevanja uređen propisima. Rezultat toga je da se u praksi pojavljuje pod različitim engleskim nazivima.
Mogući sadržaji pisma o namjerama jesu:
- utvrđivanje ciljeva koje stranke žele ostvariti ugovorom, vremenski redoslijed i raspored tema pregovora, mjesto pregovora i osobe koje u njima sudjeluju; pitanja o kojima je postignut sporazum i pitanja o kojima postoje različiti stavovi;
- utanačenja o uzajamnim obvezama o kojima je postignuta suglasnost kao što su sporazumi o diobi troškova, obveza čuvanja poslovne tajne i povjerljivosti podataka koji su otkriveni tijekom pregovora;
- predviđanje pobližih sadržaja budućeg ugovora kao i očitovanje spremnosti da se on sklopi, ali ovisno o ispunjenju određenih uvjeta ili nastupanja nekih događaja.
Načelno pisma o namjerama nemaju obveznopravne učinke sklapanja ugovora ili ispunjenja obveza ugovora. Ako su u pismo o namjerama unijete neke obveze u slučaju neispunjenja postoji mogućnost naknade štete na osnovi opće građanske odgovornosti za naknadu štete. Druga je situacija ako pismo o namjerama pod tim naslovom sadržajno odgovara obvezama određenih ugovora, pa bi se moglo postaviti pitanje je li time zapravo sklopljen ugovor i jesu li nastale obveze ispunjenja.
Plaća
Naknada za obavljeni rad. Isplaćuje se zaposlenicima na osnovu ugovora o radu koji poslodavac u ime poduzeća sklapa sa zaposlenikom.
Plaća se isplaćuje mjesečno. Na kraju poslovne godine radi se konačni obračun plaće za svakog radnika.
Planiranje kvalitete
engl. quality planning
Dio upravljanja kvalitetom usmjeren na postavljanje ciljeva kvalitete i određivanje potrebnih radnih procesa i s njima povezanih resursa da bi postignuo ciljeve kvalitete.
Platna bilanca
Statistički dokument koji obuhvaća sve vanjske transakcije u koje je uključena država, u zadanom vremenskom razdoblju.
Dijeli se na tekući i kapitalni račun. Platna bilanca prikazuje promjene stanja u odnosu na inozemstvo u određenom vremenskom periodu
Plivajući tečaj
Flotirajući, fleksibilni ili slobodni tečaj, oblikuje se na tržištu na osnovi djelovanja mehanizma ponude i potražnje koji formira njegovu realnu cijenu.
Plodonosna istraživanja
Istraživanja koja će stvoriti novu vrijednost, stvaranjem vlastitog intelektualnog vlasništva.
Usmjerena su na konkretne praktične ciljeve, a izvode se za vlastite potrebe pojedinih korporacija ili privrednih grana, ili se izvode “po narudžbi”.
Područna obrtnička komora
Osniva se radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtnika pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Područna obrtnička komora je pravna osoba.
Podružnica
Odjel, ured ili druga jedinica, smještena na lokaciji različitoj od one na kojoj se nalazi glavni ured ili sjedište poduzeća.
Podružnica nema pravnu osobnost (nije zaseban pravni subjekt) u odnosu prema trgovačkom društvu, ali se upisuje u sudski registar.
Poduzeće
Organizirana gospodarska cjelina koja djeluje na tržištu, a cilj mu je da na tržištu uz naplatu nudi svoje gospodarske činidbe.
Prema obliku vlasništva razlikujemo poduzeća u državnom, privatnom i mješovitom vlasništvu. Izraz poduzeće često se rabi za subjekte trgovačkog i javnog prava koji obavljaju neku djelatnost od općeg interesa, npr. komunalno poduzeće za ceste, poduzeće za promet itd. s tim da u tvrtki takvih subjekata mora stajati kome obliku trgovačkog društva ili ostalih pravnih osoba pripadaju, npr. Komunalno poduzeće Bjelovar, d.o.o.
Poduzetnička ideja
Označava zamisao o ponudi konkretnih materijalnih proizvoda ili usluga u skladu sa potrebama kupaca radi stvaranja dobiti.
Na temelju takve ideje razvija se poduzetnički projekt i osniva privatno poduzeće.
Poduzetnička infrastruktura
U širem smislu Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13) poduzetnička infrastruktura predstavlja ukupnost svih prostorno specifičnih oblika odvijanja različitih poduzetničkih aktivnosti nastalih kao rezultat promišljenog i organiziranog prostorno razvojnog koncepta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Republike Hrvatske.
Poduzetnička infrastruktura u užem smislu ovoga Zakona predstavlja sustav:
- poduzetničkih zona, odnosno
- poduzetničkih potpornih institucija unutar Republike Hrvatske.
Cilj, odnosno svrha unapređenja poduzetničke infrastrukture i poslovnog okruženja je: poticanje gospodarskog rasta planiranjem i pravodobno izgradnjom poduzetničke infrastrukture koja je u funkciji ravnomjernog regionalnog razvoja Republike Hrvatske, bržeg rasta poduzetništva i povećanja investicija i zaposlenosti unutar područja na kojem se poduzetnička infrastruktura planira, odnosno gradi.
Poduzetnička organizacija
Oblik poduzetništva, najčešće trgovačko društvo, koje posluje na temelju poduzetničke filozofije koju ostvaruje poduzetnik.
Karakteristike poduzetničke organizacije su inovativnost, kreativnost i brzina.
Poduzetnička zona
Područje koje je prostorno-planskim dokumentima određeno za obavljanje gospodarskih djelatnosti, s izgrađenim prometnicama i komunalnom infrastrukturom.
Prema Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13, 114/13) poduzetničke zone su infrastrukturno opremljena područja definirana prostornim planovima, namijenjena obavljanju određenih vrsta poduzetničkih, odnosno gospodarskih aktivnosti. Osnovna karakteristika poduzetničkih zona je zajedničko korištenje infrastrukturno opremljenog i organiziranog prostora od strane poduzetnika kojima se poslovanjem unutar poduzetničke zone omogućuje racionalizacija poslovanja i korištenje raspoloživih resursa poduzetničke zone zajedno s ostalim korisnicima poduzetničke zone.
Poduzetničke potporne institucije
Prema Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13, 114/13) poduzetničke potporne institucije su dio ukupne poduzetničke infrastrukture.
Poduzetničke potporne institucije su:
- Razvojne agencije
- Poduzetnički centri
- Poslovni inkubatori
- Poduzetnički akceleratori
- Poslovni parkovi
- Znanstveno- tehnološki parkovi
- Centri kompetencije
Poduzetnički akceleratori
Prema Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13, 114/13) poduzetnički akceleratori su registrirane pravne osobe, odnosno specijalizirani poslovni subjekti zaduženi za pružanje usluga podrške poduzetnicima u postinkubacijskoj fazi, odnosno u fazi razvoja i širenja poslovanja na domaćem i stranom tržištu.
Poduzetnički centar
Prema Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13, 114/13) poduzetnički centri su registrirane pravne osobe zadužene za operativno provođenje mjera za razvoj i poticanje poduzetništva na lokalnom i/ili širem području (županija, regija), koji predstavljaju središta stručne i edukativne pomoći poduzetnicima radi razvoja poduzetništva u sredinama u kojima su osnovani.
Poduzetnički projekt
Projekt na temelju kojeg poduzetnik započinje svoje poslovanje, piše svoje poslovne planove, a nakon toga na temelju realizacije takvih projekata posluje.
Poduzetnički ugovor
Označava odnose između trgovačkog društva i ugovornih strana kao i odnose između društva i članova drugog društva.
R
R&D (vidi I&R)
engl. Research and Development ili R&D
Istraživanje i razvoj
Racionalizacija
Skup postupaka za postizanje ušteda u poslovanju.
Račun
Knjigovodstvena isprava koju dobavljač (vjerovnik) šalje kupcu (dužniku) za prodajnu vrijednost isporučene robe (proizvoda ili usluge).
Račun je isprava koju ispostavlja prodavalac kupcu za prodane proizvode ili izvršene usluge. Računom se dokazuje izvršenje nekog posla. Osnovni robni dokument neophodan za sve faze trgovačkog posla. Isprava koju prodavatelj ili isporučitelj stvari ili pružatelj usluga izdaje primatelju robe ili usluge, specificirajući u njoj kvantitativno i kvalitativno predane ili isporučene stvari ili pružene usluge, akcesorne troškove, odgovarajuće poreze, modalitete plaćanja itd. Smatra se vjerodostojnom ispravom na temelju koje se može izdati platni nalog, odnosno odrediti i provesti ovrha.
Račun dobiti i gubitka
Financijsko izvješće u kojem su prikazani prihodi i troškovi društva u promatranu razdoblju. Sastavni je dio godišnjeg izvješća društva.
Računovodstvene politike
Predstavljaju pravila i postupke koja je poduzetnik ili rukovodstvo usvojilo za sastavljanje financijskih izvještaja.
Računovodstvo
Funkcija u organizaciji ili poduzeću koja evidentira, analizira, tumači poslovne dogañaje i proizvodi računovodstve financijske informacije.
Disciplina koja se bavi zapisom svih financijskih transakcija koje se dogode u jednoj poslovnoj organizaciji. Isključivo je povijesnog karaktera, odnosno zapisuju se podaci koji se mogu dokazati da su se već dogodili (nikako ono što smatramo da će se tek dogoditi u bližoj ili daljoj budućnosti). Može se podijeliti na:
- knjigovodstvo,
- financijsko računovodstvo i
- upravljačko računovodstvo.
- Prema propisima o porezu na dohodak dvije su knjige od iznimne važnosti:
- knjiga primitaka i izdataka i
- knjiga prometa.
- Osim te dvije knjige, zapisa koje jedna poslovna organizacija treba voditi je više, u zavisnosti od vrste organizacije te razmjera do kojih se proteže njena poslovnost. Najpoznatije su:
- evidencija o potraživanjima i obvezama;
- evidencija o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, hrane, pića i napitaka;
- popis dugotrajne imovine; itd.
Korijeni računovodstva sežu u Mezopotamiju, a jednostavno računovodstvo se spominje u Bibliji (Novi zavjet) i Kuranu.
Računovođa
Osoba koja vrši zapise (vodi račune) u poslovne knjige.
Radna dokumentacija
Dokumentacija po kojoj se odvija proizvodni proces.
Tu dokumentaciju izrađuju tehničke funkcije u poduzeću – konstrukcija i tehnologija i po uputama iz te dokumentacije radnici u radionici rade.
Radno mjesto (posao)
Skup radnih zadaća koje izvršava jedna osoba.
Predstavlja osnovnu jedinicu u jednom proizvodnom i poslovnom procesu. Podaci o organizacijski i tehnološki srodnim poslovima odnosno radnim mjestima skupljaju se u zanimanja. Poslovi mogu biti više ili manje složeni. Za pojedine poslove u iskazivanju podataka vezanih uz zanimanja mogu se odrediti operativne definicije.
Razvoj
je proces stvaranja novih vrijednosti, rasta, napredovanja.
Razvoj je sustavno korištenje znanstvenih i tehničkih znanja za postizavanje specifičnih ciljeva i zahtjeva. Proširenje teoretskih i praktičnih aspekata ideja, oblika, otkrića ili invencija. Proces ekonomske i društvene transformacije koja se temelji na složenim kulturalnim i faktorima okoliša i njihovom interakcijom.
Razvoj proizvoda
Vrlo složen proces koji obuhvaća koncipiranje i projektnu razradu konkretnih proizvoda s pratećom dokumentacijom (prospekti, upute za uporabu, dokazi kvalitete, servisne informacije i dr.), vodeći računa o funkcionalnosti, tehnologičnosti, ergonomici, dizajnu, koristeći normizaciju, tipizaciju i druge oblike racionalizacije proizvodnje, zavisne o apsorpcijskoj moći dostupnog tržišta.
Osobit značaj u razvoju proizvoda, kao i u općem uspjehu tvrtki i gospodarstava pripada inventivnosti, odnosno brojnosti ”’inovacija”’.
Razvojna istraživanja
Funkciji razvitka konkretnih projekata, gospodarskih grana, tvrtki ili proizvoda.
Razvojni projekt
Projekt koji stvara dodanu vrijednost i konkurentnu sposobnost proizvoda na tržištu i u kojem se odvija proces stvaranja novog proizvoda, nove vrijednosti, odnosno dovodi do poboljšavanja postojećeg proizvoda. Iz te dodane vrijednosti (stvorene u gospodarstvu) tada će se financirati projekti izgradnje i/ili restrukturiranja komunalne, gospodarske i druge podupiruće infrastrukture.
Recesija
Povremena usporavanja u privrednoj aktivnosti neke zemlje praćena istovremenim pogoršanjima opće ekonomske klime (pad realnog dohotka, porast nezaposlenosti, nizak stupanj iskorištenosti proizvodnih kapaciteta).
Recesija je manje duboka i ozbiljna od depresije. Ponavlja se u razdobljima od po nekoliko godina, uobičajeno započinje u jednoj zemlji i treba joj određen broj mjeseci, odnosno godišnjih kvartala da se preseli u druge. Tri su osnovna obilježja ( three D/S) recesije: trajanje ( duration) – vremenska dužina, dubina ( depth) – koliko duboko zadire, difuzija ( diffusion) – koliko se široko rasprostire. Potrošači na recesiju odgovaraju promjenom ponašanja u potrošnji, tj. troše pažljivije, a za konkurentnu marketinšku akciju poslovnih subjekata u vrijeme recesije neophodna je analiza navedenih obilježja.
Rentabilnost
Odnos ostvarene dobiti i uloženih sredstava.
Reprogramiranje
Postupak produljivanja roka otplate kredita.
Obvezno se o tome mora postići dogovor s vjerovnikom. Poslu reprogramiranja u pravilu se pristupa onda kad je dužnik nesposoban da vrati kredit ili bi mu vraćanje kredita znatno otežalo položaj. Međutim, može se reprogram provesti i iz nekih drugih poslovnih interesa bilo davatelja bilo primatelja kredita.
Revalvacija
Jednokratno povećanje vrijednosti domaće valute.
Revizija
Pregled poslovanja poduzeća koju obavljaju tvrtke ovlaštene za reviziju.
Revolving kredit
Sporazum po kojem kreditor stavlja određeni iznos novčanih sredstava na raspolaganje poduzeću, s tim da ih ono može koristiti u svakom trenutku u obliku kontinuiranih kratkoročnih kredita. Kredit se odobrava kao okvirni iznos.
Svako korištenje smanjuje raspoloživa sredstva, a vraćanje kredita obnavlja ih do prvotnog okvirnog iznosa. Kreditor je dužan osigurati sredstva pozajmljivača na njegov prvi poziv. Za takvo osiguranje sredstava banka zaračunava commitment fee – naknadu za otvaranje kreditne linije, a dužnik ju je obvezan plaćati i onda kada ne koristi tako odobrena sredstva. Commitment fee obično čini od 0,5 do 1 % osiguranog iznosa. Na iznose korištene u obliku kredita dužnik plaća kamatu.
Rizični kapital
engl. venture capital, risk capital, njem. Spekulationskapital
Sredstva uložena u posao koji ima visok stupanj rizika.
Rizični kapital su vrsta ulaganja financijskih ulagatelja u temeljni kapital društava koja ne kotiraju na burzi i imaju potencijal ostvariti visoke stope rasta tijekom razdoblja od 3 – 7 godina. To su ulaganja koja transformiraju, stvaraju novu vrijednost i podrazumijevaju aktivnu ulagačku strategiju društava za upravljanje fondovima rizičnog kapitala. Aktivna upravljačka strategija ogleda se u sudjelovanju u ostvarenju ambicija rasta poslovanja kroz financiranje te pružanje strateških savjeta i informacija u ključnim trenutcima razvoja tvrtki. Označava kapital ( Private equity) investicijskog društva ( venture – kapital tvrtke) kojim se financiraju inovativne i rizične tvrtke koje su pokrenule posao koji ima velike šanse (ali nikada sigurne) za uspjeh. Venture Capital tvrtke za svoja uložena sredstva dobivaju dionice ili udjela tvrtke s potencijalno visokim povratkom uloženog novca. Taj posao istodobno krije i visok stupanj rizika. Rizični kapital ne donosi samo financijska sredstva, već donosi određene vještina menadžmenta te se pokazalo da uvodi najbolje prakse i standarde u upravljanje tvrtkama u portfelju te u prosjeku tvrtke u portfelju ostvaruju više stope rasta od konkurencije.
Ulagače rizičnog kapitala karakteriziraju sljedeće točke:
- ulaganje prije svega u mlada, tehnološki usmjerena poduzeća (engl. “start up”);
- takve tvrtke obično ne mogu dobiti konvencionalni zajam za financiranje;
- sredstva se u osnovi stavljaju na raspolaganje bez vremenskog ograničenja. Cilj ploda kapitala nije u dividendi ili kamatama nego dobitak pri prodaji udjela u tvrtci;
- sudjelovanje je povezano s vrlo visokim rizikom, što može dovesti do potpunog gubitka glavnice. Istodobno je moguća velika isplativost ulaganja;
- neiskusnim poduzetnicima se nudi i menadžerski know-how za pomoć kako bi ulaganja bila što uspješna. Dakle ulagač može aktivno intervenirati u poduzetničkim aktivnostima;
- zauzvrat investitori često dobivaju sustavno informacije.
Fondovi rizičnog kapitala pogodni su za financiranje određenih projekata ili tvrtki kad se oni nalaze u fazi intenzivnog rasta ili konsolidacije na tržištu. U tom trenutku pojavljuje se izrazita potreba za financijskim sredstvima koja mogu pratiti takav intenzivan rast i ujedno ostaviti dovoljno prostora poduzetništvu te neopterećen novčani tijek. Osnovni je cilj društava za upravljanje fondovima rizičnog kapitala pronalazak tvrtki koja imaju potencijal rasta s ciljem kombiniranja kapitala, talenta i strategije kako bi se tvrtka dugotrajno ojačala i povećala vrijednost. Rizični kapital dijeli rizik neuspjeha i nagradu za uspjeh s ostalim suvlasnicima u tvrtki sve do trenutka prodaje svojeg udjela. Prodaja udjela može biti realizirana kroz prodaju upravi/suvlasnicima, prodaju strateškom ili financijskom ulagatelju ili uvrštenje na burzu. Najčešće fond rizičnog kapitala zadržava pravo na odluku o trenutku prodaje vlastitog dijela ili cijele tvrtke. Većina fondova rizičnog kapitala osnovana je s rokom trajanja od 10 godina, pri čemu je uobičajeno produljenje roka do dvije godine kako bi se omogućilo dodatno vrijeme za izlaz iz ulaganja ukoliko je to potrebno. Investicijski ciklus fondova rizičnog kapitala uobičajeno iznosi 3 do 5 godina, tijekom kojih je fokus na upravljanje s ciljem povećanja vrijednosti ulaganja u korist svih suvlasnika u tvrtkama u portfelju.
Rizik
Vjerojatnost da bi neki događaj ili aktivnost mogli negativno utjecati na realizaciju projektnog cilja ili aktivnosti.
U poduzetništvu predstavlja mogućnost donošenja pogrešne odluke i gubitka imovine. Poduzetnici nastoje rizik minimizirati i ukalkulirati ga u troškove poslovanja. Rizici se sastoje od faktora koji su njegov sastavni dio ili su izvan projekta, premda se općenito naglasak stavlja na one faktore koji su izvan izravne kontrole menadžmenta.
Roba
Proizvod ljudskog rada namijenjen prodaji.
ROI
akr. od engl. return on investment
Povrat od uloženog ukupnog kapitala, pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti uloženog kapitala ili investicije.
Dobiva se tako da se u brojniku koristi neka od veličina koje odražavaju povrat (neto dobitak, bruto dobitak, neto ili bruto dobitak uvećan za iznos plaćenih kamata) i podijeli s vrijednošću ukupnog kapitala te se pomnoži sa 100. Ako se u brojniku povrat iskazuje veličinom novčanog tijeka, tada se pokazatelj označava sa CFROI.
S
Sastavnica
Dio nacrta (konstrukcijskog crteža) na kome su označene pozicije dijelova na sklopu, materijali iz kojih su dijelovi načinjeni i njihove količine.
Sastavnica je veoma važan dio tehničke dokumentacije, jer je osnova za naručivanje materijala, planiranje i osnova i poveznica za ostalu tehnološku dokumentaciju. Kod uvođenja ERP-a, odnosno upravljanja proizvodnjom s pomoću računala prvo se u računalo unose podaci iz sastavnica.
Scanlonov plan
Plan koji je za vrijeme velike krize (Velike depresije) u SAD, 1930. godine pokrenuo radnik u čeličani i sindikalni voña Joseph N.Scanlon (1899-1956. ) s ciljem da potakne radnike da svojim prijedlozima smanjuju troškove poslovanja i pomažu poduzeću da prevlada krizu.
Plan se temeljio na uvjerenju da čovjek koji radi neki posao treba dobiti mogućnost da nađe način da taj posao radi bolje i učinkovitije i da bude nagrađen, ako postigne bolje rezultate. Za svoj angažman i prijedloge radnici su nagrađivani kroz postotak uštede koju su ostvarili. To je bio program u kome su radnici svojim prijedlozima participirali u upravljanju tvornicom. Taj plan je bio uspješan i Scanlon je bio pozvan da ga provodi u mnogo tvornica. Scanlon je postao čak i predavač na Massachusetts Institute of Technology (MIT). Scanlonov plan je na kraju ipak napušten, jer vlasnici nisu voljeli da radnici sudjeluju u upravljanju tvornicama.
Schengenski prostor
Schengenskim sporazumom, koji je prvi put potpisan 1985., stvoren je savez među određenim zemljama članicama Europske unije (Belgije, Francuske, Luksemburga, Nizozemske i Njemačke) koje su uklonile sve granične kontrole na kopnu, moru i u zrakoplovnim lukama kako bi pospješile slobodu kretanja te stvorile zajedničku viznu politiku.
Tim je sporazumom stvoren prostor bez unutarnjih granica ili Schengenski prostor (Schengen je ime Luksemburškog grada u kojemu je sporazum potpisan). Sporazum ima dva osnovna cilja: jačanje granične kontrole radi jačanja unutarnje sigurnosti država članica i podizanje učinkovitosti nadzora na vanjskim granicama radi bržeg kretanja građana i roba između EU i trećih država. Postupno je Schengenski prostor uključio sve zemlje EU te Island i Norvešku, a Sporazum je postao sastavnim dijelom Ugovora o EU. Ipak, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo ne žele sudjelovati u odredbama koje se odnose na zajedničko nadgledanje granica i viznu politiku. Za putovanje unutar Schengenskog prostora za državljane jedne od zemalja potpisnica Schengenskog ugovora nije potrebna viza.
Sinteziologija
Naziv za istraživanja koja integriraju znanja različitih disciplina te stvaraju nova znanja i spoznaje kada je to potrebno, kao i pretvaranje tih koncepata u umjetnine, artefakte (proizvode ili usluge) koje može prepoznati i priznati društvo.
Sinteziologija ( eng. Synthesiology) kombinira znanja i spoznaje dobivene planiranjem pokusa i odgovarajućom obradbom rezultata te primjenom sustavnosne teorije, pripada sve nužnijim temeljnim istraživanjima, na primjer u tehnici, gdje rezultira otkrićima određenih pojava ili zakonitosti. To ne utječe izravno na gospodarske rezultate, ali omogućava bolje obrazovanje novih naraštaja koji su suočeni sa sve eksplozivnijih brojem raspoloživih informacija. Jedan od pionira sinteziologijskog pristupa, Japanac Hiroyuki Yoshikawa, objašnjava tradicijski znanstveni put (2008.)- on uvijek započinje analitičkim proučavanjem objekta sa svrhom njegova objašnjenja. Akumuliranjem analitičkih rezultata pridonosi stvaranju novih znanstvenih disciplina. Tijekom vremena proučavanje objekta postaje sve podrobnije i specijaliziranije. Sve teže je staviti takve rezultate u službu društva. Polazeći od izvorne definicije tehnologije, takav je istraživački put usmjeren na funkcionalnu (izvorno tehničku) sastavnicu tehnologije. Pionir na području sinteziologijskog pristupa u Hrvatskoj je prof.dr.sc. Igor Čatić
Sjedište obrta
Mjesto u kojem se obavlja obrt.
Ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi. Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor, sjedište obrta je mjesto u kojemu obrtnik ima prebivalište.
Skupština
Predstavlja upravljački organ u trgovačkim društvima.
Slobodni obrti
Obrti za čije obavljanje se kao uvjet ne traži ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit.
Socijalni partneri
Izraz predstavlja dvije strane koje sudjeluju u radnom procesu tj. poslodavce i radnike.
Na razini Europske unije njih predstavljaju tri najvažnije organizacije:
- Europska konfederacija sindikata (European Trade Union Confederation – ETUC), koja predstavlja radnike.
- Unija industrija Europske zajednice (Union of Industries of the European Community – UNICE), koja predstavlja poslodavce iz privatnog sektora.
- Europski centar za javno poduzetništvo (European Centre for Public Enterprise – CEEP), koji predstavlja poslodavce iz javnog sektora.
Europska komisija se mora posavjetovati s raznim socijalnim partnerima kad namjerava predložiti zakonodavstvo koje se tiče socijalnog statusa ili zapošljavanja.
Solemnizacija ugovora o kreditu
Postupak potvrde ugovora kod javnog bilježnika kod kojeg javni bilježnik provjerava odgovara li ugovor propisanoj formi te objašnjava sudionicima u kreditu smisao i posljedice tog pravnog posla.
Po tome se solemnizacija ugovora uvelike razlikuje od javnobilježničke ovjere potpisa na ugovoru. Kod ovjere potpisa, javni bilježnik samo potvrđuje da je sudionik u kreditu osobno potpisao ugovore i pritom ne pojašnjava sudionicima u kreditu sadržaj ugovora. U takve se ugovore obično stavlja ovršna klauzula čime sami ugovor dobija kredibilitet ovršne isprave. Temeljem ovršne isprave vjerovnik može pokrenuti ovršni postupak ukoliko je došlo do nepoštivanja ugovornih odredbi.
Solventnost
Platežna sposobnost poduzeća.
Sposobnost poduzeća da raspoloživim novčanim sredstvima podmiri sve svoje dospjele obveze plaćanja u rokovima njihova dospijeća.
Spin – off kompanija
Supsidijarna kompanija ( Spin – off kompanija) je poseban oblik poduzetničke kompanije koju je prethodno pokrenula i s njom bila povezana neka druga organizacija.
To je nezavisna kompanija koja proizvodi sličan proizvod ili uslugu kao i njezin prethodni poslodavac. U pravilu ona je nekada bila u sklopu osnovne kompanije, ali pošto je njezin proizvod bio sekundaran za osnovnu kompaniju, ona se odvojila i postala samostalna i nezavisna na tržištu. Ta vrsta kompanije razvija se onda kada se poduzetnici koji žele proizvoditi slične ili povezane proizvode i usluge osamostale od prethodnog poslodavca. Oni često proizvode neke dijelove ili povezane proizvode koje prodaju prethodnoj kompaniji odnosno poslodavcu. Isto tako prethodni poslodavac ili poduzeće može zaključiti da mu se više isplati da proda patente i investira u novu poduzetničku kompaniju nego da je razvija kao svoj sastavni dio. Najčešće je za formiranje i odvajanje takve nove kompanije potrebno odobrenje prethodnog vlasnika iako one mogu biti posljedica nesuglasja o vrijednosti nove ideje i proizvodnje koju poduzetnici žele realizirati.
Srednje veliko gospodarstvo
Srednje veliki poduzetnici su pravne i fizičke osobe koji imaju do 250 zaposlenih.
Zakonu o računovodstvu (NN 109/07), to su pravne i fizičke osobe ako prelaze dva od tri kriterija za male poduzetnike (obveznike), a nikad ne prelaze dva od tri slijedeća kriterija: ukupna aktiva iznosi 130 mil, kuna; prihod iznosi 260 mil. kuna; imaju do 250 zaposlenih.
Startup
Mlada poduzeća, tek osnovana, još u fazi rasta i proboja na tržište.
Pojam je postao popularan tijekom rasta „dot-com mjehura” kada je osnovan veliki broj „dot-com poduzeća”. Iako pojam „startup” može vrijediti za sve vrste poduzeća, ipak se pojam „startup” najčešće koristi za tehnološki orijentirana poduzeća koja imaju potencijal za brzi rast i brzi povrat investicija.
Statut
Skup pravila koja određuju strukturu i poslovanje organizacije.
Statut trgovačkih društava donosi skupština trgovačkih društava.
Stečaj
U širem značenju, pad poslovne aktivnosti poduzeća zbog čega se ne ostvaruju očekivani poslovni rezultati.
S financijskoga gledišta pad poslovne aktivnosti koji može pokrenuti kontinuitet poslovanja, a izazvan je nesolventnošću (nemogućnošću podmirivanja dospjelih obveza u rokovima njihova dospijeća) ili situacijom negativne neto imovine poduzeća (dugovi poduzeća veći od pravedno procijenjene vrijednosti njegove imovine); označava sudsko proglašenje nemogućnosti podmirenja svojih obaveza pravne osobe. U postupku stečaja određuje se rasprodaja imovine sredstava kako bi se podmirila dugovanja vjerovnicima. S pravnog gledišta bitan sudski postupak nad imovinom dužnika koji je postao nesolventan (u nekim pravnim sustavima i nad imovinom dužnika koji je prezadužen). Mogu ga pokrenuti vjerovnici poduzeća dužnika ili samo poduzeće dužnik. Imovina dužnika postaje stečajna masa iz koje se podmiruju dugovi stečajnim vjerovnicima.
Stečajna masa
Cjelokupna dužnikova imovina u vrijeme otvaranja stečajnog postupka.
Uključujući imovinu koju on stekne tijekom stečajnoga postupka, koja služi namirenju troškova stečajnoga postupka te tražbina vjerovnika stečajnog dužnika, odnosno tražbina čije je namirenje osigurano određenim pravima na dužnikovu imovini.
Stečajni upravitelj
Stručnjak kojeg imenuje stečajno vijeće na temelju rješenja ovlaštenog suda, a koji preuzima ulogu upravljanja poduzećem nad kojim se provodi stečaj.
Njegove su dužnosti: ažurirati knjigovodstvenu evidenciju do dana otvaranja stečajnog postupka, sastaviti predračun troškova stečajnog postupka, te ga podnijeti na odobrenje stečajnom vijeću, organizirati komisiju za popis stečajne mase, dovesti do kraja započele a nezavršene poslove, brinuti se za realizaciju nenaplaćenih potraživanja dužnika, unovčiti stvari i prava koja ulaze u stečajnu masu dužnika, sastaviti nacrt za glavnu diobu i nacrt odluke za naknadnu diobu. Stečajni upravitelj ima pravo na naknadu potrebnih troškova i nagradu za obavljeni posao, a za eventualnu štetu (osim štete nastale uz odobrenje stečajnog vijeća ili stečajnog suca) odgovara svim sudionicima u stečajnom postupku.
Stimulacija
Poticaj za postizanje željenog cilja.
Obično se daje kao dodatak na plaću (u postocima), kao neki bonus, nagrada i slično.
Strategija
Sustav znanja i vještina, te upotreba odgovarajućih metoda i sredstava za postizanje ciljeva.
Strategija poduzeća
Plan razvojnih ciljeva i način njihovih ostvarenja.
Strategijom se određuje dugoročni smjer kretanja poduzeća.
Stručna osposobljenost za obrte
Predstavlja jednostavniji oblik stjecanja stručne spreme i provodi se za manje zahtjevna zanimanja.
Njena prednost je u tome što se vrlo brzo može osposobiti kandidata za samostalno obavljanje obrta.
Struktura poduzeća
Skup dijelova od kojih se poduzeće sastoji i njihovi odnosi prema cjelini.
T
Tajno društvo
Nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika.
Taktika
Zbir metoda za provođenje strateških odluka.
Tečaj dionica
Cijena po kojoj se obavlja kupoprodaja dionica.
Tehnološka dokumentacija
Proizvodna dokumentacija.
Temeljni kapital
Upisani kapital od dioničara ili drugih osoba, što ovisi o pravnom obliku društva i utvrđuje se zakonom pojedine države. Upisani kapital može biti uplaćen u cijelosti ili djelomično.
Minimalni iznos temeljnog kapitala za društva s ograničenom odgovornošću je 20.000,00 kuna, a dionička društva 200.000,00 kuna.
Tender
Pisani poziv za ponudu za natječaj detaljno napisanim propozicijama natječaja.
U određenim slučajevima kupac prodaje tender svim zainteresiranim dobavljačima.
Tim
Grupa osoba koja zajednički radi na ostvarenju cilja.
Tim je mala skupina ljudi u kojih zajednički ciljevi imaju prednost i koji usklađeno djeluju da bi ih ostvarili koristan način rada koji potiče suradnju različitih stručnjaka. Timski rad se najbolje koristi kod rješavanja važnih, složenih problema za koje je potreban kreativan, poticajan pristup i koji zahtijevaju malo više vremena, dugoročni oblik suradnje. Kod rješavanja hitnih zadataka, timski rad se ne koristi, već se koristi postojeće znanje i hijerarhijsko odlučivanje.
Tovarni list
Dokument za praćenje robe u prijevozu željeznicom, brodom, cestom ili avionom.
Transparentnost
Podrazumijeva otvorenost u radu.
Izraz transparentnost često se upotrebljava u jeziku EU, a znači otvorenost u radu institucija Zajednice. Povezan je s raznolikim zahtjevima za širim pristupom javnosti informacijama i dokumentima EU, većim angažmanom u procesu odlučivanja i jednostavnije sročenim tekstovima (pojednostavljivanje Ugovora, konsolidiranje i bolje sastavljanje zakonskih propisa).
Trgovinska bilanca
Razlika između ukupnog izvoza i uvoza neke države.
Povoljna je trgovinska bilanca ako ukupan izvoz premašuje ukupan uvoz.
Trošak
Rashod za ostvarenje određenog učinka ili cilja.
Troškovnik
U kontekstu ugovora o izvođenju radova, dokument koji sadrži zadaće po stavkama, koje će se izvršiti prema ugovoru s jediničnim cijenama, a koji naznačuje količinu za svaku stavku te odgovarajuću jediničnu cijenu.
Tržište
Prostor gdje se nalaze ponuda i potražnja robe.
Prema filozofiji liberalnog kapitalizma:
- slobodno tržište i konkurencija na njemu jedini pravi regulator ponašanja i razvoja, a “dobro” je ono što omogućuje djelovanje slobodnog tržišta i brutalnu borbu na njemu
- tržište je sila koja regulira odnose, ocjenjuje tko je dobar i bolji, a tko je loš, tko će uspjeti, a tko će propasti
- tržište je bezosjećajna sila koja sve pokreće i utječe na sve bez razlike, čime se žele opravdati posljedice koje nastaju.
Slobodno tržište otvara prostor za konkurenciju i potiče inovacije, razvoj, istraživanje, ali slobodno tržište omogućuje prevlast velikih, moćnih i bogatih koji na taj način vladaju svijetom. Ali slobodno tržište omogućuje prevlast velikih, moćnih i bogatih koji na taj način vladaju svijetom. Kada je Zapadni svijet 2009. ušao u krizu, sva pravila slobodnog tržišta koja su nametala svijetu su kod sebe ukinuli ( u prvom redu Njemačka i Francuska) i prevladao je tzv. „gospodarski patriotizam“ kojim su zatvarali svoja tržišta i štitili svoju robu i svoje proizvođače. Pravila slobodnog tržišta uglavnom se nameću malim zemljama (kao što je Hrvatska) kojima se omogućuje slobodan ulaz robe velikih multinacionalnih kompanija koje uništavaju proizvodnju u malim i nerazvijenim zemljama. U konačnici, i tržište su ljudi koji kupuju i prodaju, pošteni ili nepošteni, koji varaju ili ne varaju, koji kradu ili ne kradu, koji odlučuju po svojim interesima i mogućnostima.
Tržište kapitala
Sva međusobno povezana tržišta financijskog kapitala (novca i vrijednosnih papira).
U
Udruženje obrtnika
Osnivaju više obrtnika koji se bave istom ili sličnom djelatnošću na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa.
Udruženje obrtnika je pravna osoba.
Ugovor
Suglasnost fizičkih ili pravnih osoba za nastanak pravnog odnosa.
Ugovor o autorskom djelu
U slučaju da se posao koji se obavlja honorarno za tvrtku može smatrati autorskim djelom, najbolje rješenje je potpisivanje Ugovora o autorskom djelu.
Kod Ugovora o autorskom djelu, ne plaćaju se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a priznaje se 30% troškova, pa je osnovica za obračun poreza i prireza na porez na dohodak u stvari 70% bruto ugovorenog iznosa. Porez na dohodak se plaća 25% na osnovicu, dok prirez ovisi o prebivalištu fizičke osobe koja obavlja posao – za Zagreb je to primjerice 18%, Varaždin 10% itd.
Ugovor o djelu
Označava ugovor kojim se izvođač obvezuje izvršiti određeni posao, a naručitelj će izvršiti uplatu.
U slučaju da se posao koji se obavlja honorarno za tvrtku ne može smatrati autorskim djelom, jedino rješenje je potpisivanje Ugovora o djelu. Prema Ugovoru o djelu, tvrtka naručitelj je dužna uplatiti doprinose i porez i prirez na dohodak. Prilikom potpisivanja Ugovora se dogovara bruto ili neto iznos honorara. U iznesenim primjerima se definira bruto iznos. Kod Ugovora o djelu, plaćaju se doprinosi za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) i to 15% za I. stup i 5% za II. stup, te doprinosi za zdravstveno osiguranje 13%. Doprinosi za mirovinsko osiguranje se plaćaju "iz osnovice", a doprinos za zdravljeno osiguranje "na osnovicu". Kod Ugovora od djelu nema priznatih izdataka. Porez na dohodak se plaća 25% na osnovicu umanjenu za iznos doprinosa koji se plaćaju "iz osnovice", dok prirez ovisi o prebivalištu fizičke osobe koja obavlja posao – za Zagreb je to primjerice 18%, Varaždin 10% itd.
Ugovor o radu
Ugovor o radnom odnosu u poduzeću koji se sklapa između poslodavca i posloprimca (zaposlenika).
Ugovor se sklapa na određeno ili neodređeno vrijeme.
Ugovor o zakupu
Ugovor kojim se obvezuje zakupoprimcu dati određeni prostor ili stvar na upotrebu i korištenje uz plaćanje odgovarajuće zakupnine.
Ukupni prihod
Predstavlja sve prihode poduzeća.
Uplata
Svaki primitak novčanih sredstava.
Uprava
Sastoji se od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje temeljnim aktom društva.
Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost.
Upravljački informacijski sustav
Poslovni sustav podržan računalom za učinkovito upravljanje i rukovođenje u poduzeću ili organizaciji.
Upravljanje kvalitetom
Usklađene aktivnosti za vođenje i upravljanje organizacijom s aspekta kvalitete.
Vođenje i upravljanje organizacijom s aspekta kvalitete uobičajeno uključuje uspostavu politike kvalitete i ciljeva kvalitete, planiranje kvalitete, kontroliranje kvalitete, osiguranje kvalitete i poboljšanje kvalitete.
Upravljanje vremenom
Disciplina usmjerena na ekonomiziranje i racionalnu uporabu vremena kao dragocjenog i oskudnog resursa te razvoj metoda i tehnika za unapređivanje metoda rada i efikasnost i korištenja vremena.
Jedna od temeljnih vještina menadžerske djelotvornosti.
Upravljanje
Koordinirane aktivnosti za usmjeravanje i upravljanje organizacijom.
Upravljanje (eng. management) je organizacijska funkcija i proces donošenja odluka kojima se usmjerava poslovanje društva, organizacije ili neke skupine. U engleskom jeziku, riječ "management" ponekad se odnosi na osobe, tj. na osobu ili grupu osoba s ovlastima i odgovornostima za vođenje organizacije. Proces upravljanja sastoji se od planiranja, organizacije, rukovođenja i kontrole. Funkciju upravljanja u poduzeću vrše vlasnici ili njihovi predstavnici menadžeri, rukovoditelji.
Uvoz
Nabava robe ili usluga u inozemstvu.
Uzorak
Primjerak neke robe.
V
Valuta
Novčana jedinica neke zemlje.
Vanjska trgovina
Trgovina s drugim državama.
Vaučer
Dokument koji potvrđuje da je neka obveza plaćena.
Vaučer se može koristiti umjesto novca i sličan je čeku. Vaučeri su se u nekim zemljama koristili kod „vaučerske privatizacije“. Vaučeri koje dobivaju poduzetnici u okviru nekih programa se koriste i kod plaćanja usluga raznih konzultanata.
Vezani obrt
Obrti za čije se objavljenje traži, pored općih uvjeta, ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit.
Virman
Nalog banci ili zavodu za platni promet da izvrši određenu novčanu transakciju.
Visokotehnološki proizvodi
Visokotehnološki ( high-tech) proizvodi su proizvodi čije se djelovanje temelji na elektroničkim komponentama, softveru, informatici, telekomunikacijama, senzorima, biotehnološkim komponentama, nanotehnologiji, robotici i slično.
Vjerovnik
U obvezno-pravnom odnosu strana koja je ovlaštena od druge strane (dužnika) zahtijevati da joj preda neke stvari ili nešto učini ili da ne učini nešto što bi inače imala pravo ili da nešto propusti.
Riječ je o dvostranoobveznom odnosu, a to znači da obje strane (svaka u odnosu na drugu) imaju i tražbinu i dugovanje.
Vlasništvo
Pravo posjedovanja i raspolaganja proizvodnim i potrošnim sredstvima.
Vrijednosni papir
Pismena isprava o posjedovanju nekog prava.
Najpoznatiji vrijednosni papiri su dionice i obveznice.
Z
Zadovoljstvo kupca
Kupčeva percepcija o stupnju do kojeg su kupčevi zahtjevi ispunjeni.
Pritužbe kupca su zajednički pokazatelj niske razine zadovoljstva kupca, ali njihov izostanak ne mora nužno podrazumijevati i visoki stupanj zadovoljstva. Čak i kada su kupčevi zahtjevi usuglašeni i ispunjeni, to ne mora nužno osiguravati visoki stupanj zadovoljstva kupca.
Zadruga
Dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajedničke dobiti ili drugih interesa zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.
Zadružni savez
Pravne osobe upisane u sudski registar sukladno pravilima za upis zadruga i s Hrvatskim savezom zadruga čine jedinstvo zadružnog sustava.
Zadruge se mogu osnivati i udruživati u teritorijalne i strukovne zadružne saveze radi promicanja zadrugarstva i zajedničkih interesa.
Zadržana dobit
Dio vlasničke glavnice poduzeća, koji je nastao akumuliranjem – zadržavanjem dijela ostvarene dobiti iz prethodnih obračunskih razdoblja.
Nalazi se u pasivi bilance stanja i pokazuje vrijednost kapitala vlasnika običnih dionica. Na povećanje zadržane dobiti utječe neto dobit obračunskog razdoblja, a na smanjenje utječu raspoređivanje dividendi i eventualno gubitak tekućeg obračunskog razdoblja. Zadržavanjem zarada poduzeće bi bilo u stanju investirati u fondove i, kao rezultat, očekivalo bi se da zaradi više nego što je zaradilo godinu dana ranije. Za uzvrat, očekivala bi se isplata veće dividende. Kad ne bi bilo nikakvog zadržavanja i kad bi se sve zarade isplaćivale kao dividende, ne bi bilo neto investicija. Zadržana dobit zove se još i akumulirana dobit.
Zajednički pothvat
Ugovorno povezivanje dva ili više poduzetnika koji će zajednički izvršiti neki posao.
Zalihe
Proizvedena, ali još neisporučena roba namijenjena prodaji.
Zalog
Mogućnost da vjerovnik iz stvari dužnika naplati svoje potraživanje.
Zanat
Izučena djelatnost, struka, vještina, znanje.
Zanatlija – zanatnik
Osoba koja je izučila neki zanat.
Stručna osoba koja je kvalificirana i ovlaštena za vođenje zanatske radnje – obrta.
Zanimanje
Skup poslova i radnih zadaća (radnih mjesta) koji su svojim sadržajem i vrstom organizacijski i tehnološki toliko srodni i međusobno povezani da ih obavlja jedan izvršitelj koji posjeduje odgovarajuća znanja, sposobnosti i vještine.
U državnoj statistici zanimanje podrazumijeva posao (radno mjesto) što ga obavlja osoba radi stjecanja sredstava za život.
Zatezna kamata
Iznos kamate koja se dužniku naplaćuje u slučaju zakašnjenja plaćanja obveze.
Završni račun
Konačni obračun na koncu godine stanja i poslovanja organizacije.
Zelena energija
Energija koja je proizvedena uz manje loših utjecaja na okoliš u odnosu na energiju iz fosilnih goriva.
Zeleni tipovi energije su vjetar, sunce, geotermalna i hidroenergija. A često se takvom smatra i nuklearna energija. Zelene energije su redovito one koje dolaze iz obnovljivih izvora.
Zemljišne knjige
Evidencija nekretnina u knjigama općinskih sudova.
Zlatne lisičine
Ugovorna klauzula koja osigurava da važni stručnjaci i menadžeri ostanu u organizaciji tako što nudi posebne financijske nagrade i pogodnosti ako ostanu i znatne gubitke u slučaju da napuste organizaciju.
Zlatni padobran
Stavka u menadžerskim ugovorima koja im omogućava velike isplate ukoliko moraju prekinuti menadžerski ugovor.
Stavka u ugovoru o zaposlenju, konkretnije menadžerskom ugovoru, kojim se osigurava velika novčana isplata direktorima, odnosno članovima uprave, u slučaju prekida radnog odnosa ili premještanja na drugi položaj u slučaju neprijateljskog preuzimanja poduzeća. Zaštita vrhovnih menedžera od neprijateljskog preuzimanja, jer čini vrlo skupim otpuštanje direktora.
Zlatno pravilo
Etičko načelo koje zahtijeva da se sve odluke, aktivnosti i njihovi ishodi osoba, grupa ili organizacija prosuđuju prema pravilu: “Ne učini drugome ono što ne bi učinio sebi, odnosno što ne želiš da drugi učini tebi.”
To univerzalno načelo etičkoga ponašanja trebalo bi menadžerima pomoći u donošenju etičkih poslovnih odluka i razrješenju čestog konflikta između interesa i etičkih načela društva, organizacije i vlastitih interesa i načela.
Zlatno pravilo vođenja
Načelo djelovanja vođe koje glasi: “Napravi ono što si rekao da ćeš napraviti.”
Ž
Žig
Isključivo pravo priznato za znak koji služi za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jedne osobe od ostalih osoba u gospodarskom prometu.
Ime, logotip, amblem, etiketu ili druga razlikovna obilježja vašeg proizvoda i/ili usluge moguće je zaštititi žigom. U većini zemalja stječe se registracijom na temelju ispitivanja koje obavlja odgovarajuće nadležno tijelo, a u Republici Hrvatskoj je to Državni zavod za intelektualno vlasništvo. Osnovni uvjeti koje neki znak mora zadovoljiti da bi mogao postati žig jesu da je razlikovan te da nije sličan nekom ranijem žigu. Osigurava vlasniku isključivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga obilježenih njime. Zaštita žigom predstavlja učinkovito tržišno sredstvo kojim proizvođači i pružatelji usluga štite sredstva koja su uložili u promidžbu i marketing svojih proizvoda i/ili usluga. Zaštita same kreacije nekog znaka, logotipa ili etikete može predstavljati autorsko djelo koje je zaštićeno kao autorsko pravo, čime je zaštićen interes autora ili kreatora. Zaštita žigom vrijedi 10 godina, računajući od datuma prijave. Vrijeme zaštite može se produžavati neograničeno na razdoblja od 10 godina, uz pravovremeno podnošenje zahtjeva (u pravilu prije isteka važenja prethodnih 10 godina) i plaćanje odgovarajućih pristojbi i naknada troškova.
Žiro – račun
Račun preko kojega pravne osobe vrše plaćanja.
Račun preko kojeg vlasnik računa plaća svoje obveze i preko kojeg naplaćuje svoja potraživanja. Saldo žiro- računa mora uvijek biti aktivan (vlasnik može raspolagati samo sredstvima s potražne strane računa). Prema zakonodavstvu nekih zemalja pravne i/ili fizičke osobe mogu imati samo jedan žiro- račun. Pravne osobe (poduzeća, ostale organizacije) otvaraju ga kod organizacijske jedinice svog područja. Ako po žiro- računu pravnih osoba postoje nepodmirene obveze i plaćanja, žiro- račun se može blokirati sudskom odlukom ili upravnim postupcima. Fizičke osobe (građani) otvaraju svoje žiro- račune kod banaka i podliježu nadzoru po osnovi obveza građana.