Uz redovni rad razmišljate o zaradi od dodatnog posla? Frane Šesnić, direktor ZICER-a, pojašnjava kakve su vam mogućnosti.
„U uvjetima inflacije i visokih troškova života, što se posebno odnosi na cijene hrane, kao i rasta plaća koje generalno ne prate realne troškove, ljudi se uz redovni odlučuju i na dodatni posao. Kada govorimo o formalnom aspektu takvih poslova, oni se mogu obavljati kroz više mogućnosti – od rada uz ugovor o djelu, autorskog ugovora, rada u d.o.o.-u kroz ugovor o dodatnom radu, putem obrta (paušalni obrt, obrt na poslovne knjige), putem obavljanja djelatnosti kroz samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja, kućne radinosti ili sporednog zanimanja pa sve do rada kroz OPG i privatno iznajmljivanje apartmana.“
Hobi kao posao?
“Česte se kroz rad s potencijalnim poduzetnicima, posebno u Plavom uredu, susrećemo s uspješnim primjerima kada se hobi može pretvoriti u redovan posao na puno radno vrijeme. Takvi su primjeri češći u djelatnostima poput izrade keramike i šivanja, ali i u ostalim kreativnim industrijama poput dizajna, copywritinga, vođenja društvenih mreža i slično. Tu je i IT industrija čiji djelatnici na tržištu nude svoje specifične vještine poput računalnog programiranja, a posljednjih nekoliko godina postoji i velik interes za stvaranje dodatnih prihoda iz područja edukacija i savjetovanja.“
Koja porezna rješenja se odnose na dodatne poslove? Kojih se odredbi treba pridržavati?
„Naravno, svaki od mogućih oblika poslovanja ima svoje propise koji ih određuju, a možemo ih podijeliti u dvije skupine. U prvu skupinu svrstavamo oblike kroz koje je osoba dužna sama registrirati djelatnost i sama je obveznik davanja. To se odnosi na obrte, samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja, kućne radinosti i sporedna zanimanja, OPG-ove i privatno iznajmljivanje apartmana. Kroz drugu se pak mogućnost sklapa ugovor s naručiteljem odnosno poslodavcem koji je obvezan plaćati davanja, što se pak odnosi na ugovor od djelu, autorski ugovor te na rad u d.o.o.-u kroz ugovor o dodatnom radu.“
Što vas sve čeka kod pokretanja dodatnog posla?
„Uvijek potičem ljude da šire interese i ostvaruju ih kroz poduzetnička iskustva. Kada iz prve ruke ostvare povratnu informaciju s tržišta, znati će vodi li ih to do samostalnog poduzetništva. Svakako savjetujem svim osobama koje razmišljaju o dodatnim načinima rada uz rad kod drugog poslodavca da se informiraju mogu li se željene djelatnosti uopće obavljati kroz određene pravne oblike, o budućim obvezama i troškovima te o mogućim ograničenjima (npr. ugovor o dodatnom radu – djelatnost se može obavljati maksimalno osam sati tjedno). Pažnju također treba obratiti i na sljedeće – ako djelatnik u ugovoru o radu, pravilniku o radu ili kolektivnom ugovoru ima navedenu zabranu, tada treba tražiti dozvolu poslodavca za obavljanje dodatnog rada.Ako se pak radi o istoj ili sličnoj djelatnosti koja je djelatnost poslodavca, prema Zakonu o radu i Zakonskoj zabrani natjecanja, djelatnik je u tom slučaju dužan tražiti dozvolu poslodavca za obavljanje te djelatnosti jer u suprotnom poslodavac može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete.“, za kraj ističe Frane Šesnić i dodaje kako se svakako treba voditi računa o balansu privatnog i poslovnog aspekta, jer u konačnici, svi na raspolaganju imamo 24 sata u danu.