Većina aparata i tehnike koje danas imamo u našem domu, zatim pametni telefon, automobil, pa čak i sat, imaju u sebi neke čipove i senzore koji prikupljaju podatke. Svaki put kada koristimo internet tražilice, navigaciju, različite aplikacije, društvene mreže ili karticu za plaćanje, generiraju se podaci o našim preferencijama, navikama, odabirima.
Slično je u tvornicama s puno strojeva, robota, automatiziranih procesa, programiranih proizvodnih linija i kontrola. Slično je i u gradovima gdje se koriste mnogi digitalizirani upravljački sustavi za regulaciju semafora, javne rasvjete, klimatizacije u poslovnim zgradama, dojavu dolaska tramvaja na stanicu ili za otvaranje kontejnera za otpad karticom s barkodom, kao na Cresu i Lošinju.
No jesu li svi ti podaci povezani? Ili svatko svira svoju violinu (možda su neki i kvartet), ali nisu savršeno usklađeni orkestar kakav bi mogli biti?
Potencijal koji negdje spava
Kažu da se čak 85% prikupljenih podataka uopće ne koristi, već se samo negdje pohranjuju. A u njima leži veliki potencijal. Kada bi „netko pametan“ sve te podatke obradio, analizirao i povezao, to bi nam moglo znatno pomoći u organizaciji svakodnevnih dužnosti, poslova i procesa.
Zamislimo jednu hobotnicu, golemu poput krakena, koja sa svih osam krakova i svojom pametnom glavom sve to prati, organizira, kombinira i pomaže nam. Slaže nam popis za kupnju koji nas vodi kroz trgovinu i povezuje s očitanjem artikala na blagajni, štedi nam gomilu vremena i novca jer ne lutamo, ne kupujemo što nam ne treba i ne zaboravljamo što nam treba. Kraken nas podsjeća da moramo obaviti sistematski pregled ili produljiti vozačku dozvolu pa se nećemo crvenjeti pred policijom i plaćati kazne. Zamislimo hobotnicu koja poput dirigenta upravlja tvornicama i gradovima. Ona ih povezuje u pametne krugove i zatvorene petlje gdje se jako malo toga gubi, a puno štedi.
Pametna hobotnica
Takvu hobotnicu zamislio je i Marin. Ali Marin nije kao većina nas. On se od malena igra tako što programira, konstruira, organizira kodove, bitove, algoritme, protokole. I tako je Marin našu zamišljenu hobotnicu – kućnog asistenta – pretvorio u stvarni alat. Smislio je Ascaliu – pametan sustav koji analizira sve te podatke koji se prikupljaju u različitim strojevima, aparatima i senzorima kako bi se njima upravljalo još bolje. Nije važno koliko su pojedini senzori i strojevi stari i „kojim jezikom govore“, Ascalia će povezati i pročitati sve te podatke, povezati ih horizontalno i vertikalno i poslati u centralnu upravljačku točku – pametnu glavu koja donosi odluku.
Rezultat je taj što se pogreške događaju čak 70% rjeđe, godišnji trošak održavanja se smanjuje za trećinu, a produktivnost raste za značajnih 30%. Manje pogrešaka, manje troškova i veća produktivnost znače bolje iskorištene resurse, gorivo, ljude i sirovine. Što je jako važno, znače i manje emisija štetnih tvari te manje ispuštanja ugljičnog dioksida kao bitnog čimbenika globalnog zatopljenja.
Marin je Ascaliu smislio s kolegama iz svoje tvrtke Kraken te ju zajedno s Dejanom pokrenuo prije nepune dvije godine. To mu nije prva inovacija niti prvi startup. Iskustvo sakuplja još od 2011. godine kada je još kao student krenuo s podvodnim robotima na Laboratoriju za podvodne sustave i tehnologije FER-a u Zagrebu. Iskušao se već kroz tri startupa i na dva kontinenta. Prvi, MarineTechFactory, nije uspio, što nije ništa neobično u svijetu inovacija i startupa. Bitno je biti uporan, naučiti na greškama i pokušati ponovno. Već sljedeći startup je uspio, a Kraken, ta pametna hobotnica koja ostvaruje naše zamisli, je treća. Posluje od 2013. godine i danas zapošljava dvadesetak ljudi. To su inženjeri različitih profila s FER-a i PMF-a, fizičari, matematičari, IT inženjeri, automatičari. I oni se stalno igraju svojim idejama, istražuju nove mogućnosti, rade na inovacijama.
Što to radi Ascalia?
Ascalia sada testira svoje funkcionalnosti i mogućnosti u našoj drvnoj industriji i za sada samo u jednom gradu. Potencijal je mnogo veći. Upravo u EIT Climate-KIC akceleratoru, startup programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju koji u Hrvatskoj provodi ZICER, Ascalia radi na većem dosegu prema klijentima i korisnicima. Već sada su dobro umreženi i spremaju se na roadshow po Njemačkoj u organizaciji Njemačke gospodarske komore. Nedavno su ostvarili i investiciju vrijednu 1,2 milijuna kuna, a glavni investitor je Iverpan.
Zamislimo grad kao jedan veliki organizam, kombinaciju različitih proizvodnih pogona, ljudi i kućanstava. Zamislimo grad u kojem su povezani i smisleno iskorišteni svi podaci koji se već sada prikupljaju mrežom različitih senzora i pametnih uređaja koje koristimo. Kada bi se svi ti podaci pametno iskoristili, a to je ono što Ascalia radi, mogli bismo značajno poboljšati organizaciju života i rada grada – bolje optimizirati komunalne usluge poput prikupljanja različitih vrsta otpada u pravo vrijeme s pravog mjesta. Optimizirali bismo i uskladili radove na infrastrukturi i zamjene cijevi vodovoda, odvodnje, plina i novog sloja asfalta. Tako se ne bi kopalo tri puta u 3 mjeseca na istom mjestu, a svaki puta zbog druge cijevi. Mogli bismo optimizirati rad semafora i tijek prometa, upućivati vozače na manje zakrčene prometnice i upravljati parkirnim sustavima tako da se izbjegnu gužve. Mogli bismo i upozoravati na promjenu vremenskih uvjeta prije nego počnu letjeti suncobrani s gradskih terasa.
Ono što mi zamišljamo, Marin ostvaruje. Kraken ima pametnu glavu zvanu Ascaliu, malu kutijicu koja analizira sve prikupljene podatke, donosi odluke i upravlja gradom tako da trošimo manje, štedimo više, živimo kvalitetnije i bezbrižnije.