U ZICER-u predstavljena prva svjetska talent platforma za no-code/ low-code i automatizaciju

09. 12. 2020.

Tim hrvatskih no-code stručnjaka osmislio je softversko rješenje Codemap.io. – platformu koja povezuje klijente sa stručnjacima u svrhu izrade razvojnih projekata, edukacije te konzaltinga u području no-codea, low-codea i automatizacije. Danas su svoje rješenje predstavili u ZICER-u:

Danas je u ZICER-u prva hrvatska no-code development agencija Codemap predstavila Codemap.io – online tržište gdje startupovi, poduzetnici te kompanije svih veličina mogu iskazati svoje potrebe za softverskim rješenjima u no-codeu i/ili low-codeu te zaposliti provjerene eksperte i razvojne timove za svoje projekte.

Codemap.agency okuplja no-code stručnjake koji svoja softverska rješenja razvijaju u no-codeu na jednoj od najrobusnijih no-code platformi za razvoj poslovnih aplikacija – Bubble.io. Korištenjem no-codea, low-codea te automatizacije, aplikacije svih vrsta mogu se uspješno razviti i do 10 puta brže, a zbog takve brzine razvoja i značajno jeftinije nego tradicionalnim putem na bazi pisanja koda, odnosno programiranja. Codemap.io je usmjeren i na edukaciju kompanija o no-codeu kako bi i same stekle interna znanja koja bi im omogućila višestruko brže inoviranje, lansiranje te testiranje tržišta za nove proizvode i usluge.

Od lansiranja prije dva mjeseca, platforma je prepoznata kao vrlo vrijedan resurs u no-code svijetu, o čemu govore i slijedeći podaci:

  • 950+ korisnika
  • 420+ klijenata
  • 100+ objavljenih projekata
  • 30+ zapošljavanja (s mnogo projekata u procesu pregovora)

Sama krivulja učenja no-codea je znatno manja od klasičnog programiranja, npr. nekoliko tjedana ili mjeseci u usporedbi s nekoliko godina te samim time otklanja veliku barijeru poduzetnicima i kompanijama koje su dosad bile ovisne isključivo o pisanju koda u postojećim programskim jezicima. Kao primjer, iz Codemap-a navode da je za razvoj inicijalnih verzija multifunkcionalnih te kompleksnih aplikacija poput Airbnb-a, Uber-a, Youtube-a u no-codeu potrebno svega 4-8 tjedana, dok je pisanjem koda za takve aplikacije u prosjeku potrebno minimalno šest mjeseci, a često i daleko više od godine dana.

Nikako ne mislim da će tradicionalno programiranje nestati ili da će visoko-kompleksna enterprise rješenja odmah biti razvijana na no-codeu, no svakako vjerujem da je vrijednost no-codea i automatizacije već sada neporeciva, pogotovo u području komercijalnog te „back-office“ softvera koji čine ogroman dio tržišta. Ovdje se radi o aplikacijama koje su na ovaj ili onaj način već razvijene više puta te za razvoj ispočetka ima sve manje smisla, pogotovo kada se no-codeom mogu implementirati i customizacije te automatizacije prema specifičnim potrebama svake organizacije. Vjerujem da će no-code također biti i novi generator poduzetništva u svijetu s obzirom da njime gotovo pa potpuno nestaju barijere vezane uz kompleksnost pisanja koda te visoke cijene razvoja softvera tradicionalnim putem – to je ono što već sada mnogi nazivaju „citizen developers“. Ono što svakako vidimo kao jedan od najzanimljivijih trendova jest spajanje no-code-a, automatizacije i umjetne inteligencije. Unatoč vrijednosti no-code alata, i oni sami su pisani u kodu te ih bez programiranja ne bi niti bilo– dubinska tehnička znanja i godine iskustva u raznim programskim jezicima uvijek će biti velike dodane vrijednosti svakog developera koji možda također poznaje i no-code alate.“ – istaknuo je Saša Janićijević, osnivač, Codemap.io.

Podršku ovoj platformi dao je i Frane Šesnić, direktor ZICER-a koji je istaknuo: Drago mi je što je tim mladih hrvatskih no-code stručnjaka razvio i lansirao ovu platformu i što su već prepoznati kao vrijedan resurs u no-code svijetu. Vjerujem kako je ovo jadan od alata koji će imati svoje mjesto na tržištu i kroz koju će se povezati kvalitetna zajednica koja će razvijati zanimljiva i kreativna rješenje na principu no-codea i low-codea. 

Vodeći izvori navode da trenutna potražnja na tehnološkom tržištu implicira potrebu za razvojem 500 milijuna poslovnih aplikacija do 2025. godine, unatoč činjenici da već sada postoji značajan nedostatak programera te softverskih inženjera. Radi se o rastućem trendu u svijetu tehnologije te se čini kako bi baš ove metode rapidnog razvoja softvera mogle zadovoljiti ubrzano-rastuću potražnju za novim rješenjima.

Zanima li vas više o no-code/ low-code paradigmi?

Ugledni poslovni časopis Forbes proglasio je no-code/ low-code „most disruptive“ trendom 2020/21 godine. U ovoj je godini low-code tržište procijenjeno na 13,2 milijarde USD, a prema prognozama analitičke tvrtke Forrester trend godišnjeg rasta kreće se oko 40%. Drugi vodeći poslovni analitičar, tvrtka Gartner, prognozira da će do godine 2023. preko 50% srednjih i velikih tvrtki uključiti LowCode aplikacijsku platformu kao jedno od svojih strateških razvojnih platformi. Među vodećim tvrtkama u low-code segmentu nalaze se Salesforce i Microsoft, dolaze Oracle i Amazon, uz velik broj agilnijih i propulzivnijih tvrtki poput Menix, Appian, OutSystems, BettyBlocks, Zoho, … i dr.

Istovremeno, još brže, ali i neorganiziranje, buja „grass root“ pokret no-code platformi, vizualnih alata za izradu brzih, jeftinih, ali potpunih poslovnih internetskih, internih ili mobilnih rješenja, prvenstveno namijenjenim srednjim i manjim tvrtkama koje žele svoje poslovanje podići na viši nivo. Pogotovo sad, u doba Covid-19 pandemije, kad brzina može činiti svu razliku na tržištu. I uz pojavu platformi poput Bubble.io, Carrd, Coda, Webflow, UI Bakery, Airtable, Glide, Adalo, raste sve veći broj freelancera, tvrtki i specijalista, koji uspješno nude svoje znanje i usluge u kreiranju poslovnih rješenja. Rast samog no-code tržišta individualno evidentan je po procjenama iz 2017. godine (3 milijarde USD) u odnosu na projekcije do 2020. godine od 21,2 milijarde USD.

Dodatne informacije potražite na web stranici codemap.io.

Ostale novosti i projekti

Otvoren je HACKL – hackathon za otvoreni Zagreb

Upravo je otvoren treći po redu HACKL - hackathon za otvoreni Zagreb. Ovogodišnja tema „Kultura na dlanu“ ima za cilj razviti rješenja koja će građanima i organizacijama omogućiti jednostavno pretraživanje i javni uvid u popis kulturnih događanja u gradu, koristeći...